Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 1,5 posto, na 73,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,4 posto, na 68,50 dolara.

U prvom tjednu kolovoza cijene su nafte dodatno pale, nakon što je u srpnju barel na londonskom tržištu pojeftinio za 6, a na američkom za 7 posto, što predstavlja najveći mjesečni pad cijena od srpnja 2016. godine.

Pritiske na pad cijena izazivaju najnovija izvješća o povećanoj naftnoj proizvodnji. Rusija ju je u srpnju povećala za 150 tisuća barela dnevno u odnosu na mjesec ranije, na 11,21 milijun barela, pokazali su podaci ruskog ministarstva energetike.

Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik, nedavno je također podigla proizvodnju, na oko 11 milijuna barela dnevno, a na sličnim je razinama i američka proizvodnja.

Saudijska Arabija, Rusija, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati povećali su proizvodnju kako bi nadoknadili očekivane manjkove iranske sirove nafte nakon što planirane američke sankcije kasnije ove godine stupe na snagu.

No, kompletan prekid iranskih isporuka ne čini se vjerojatnim, s obzirom na vijesti da je Kina, najveći klijent Irana, odbila zahtjev SAD-a da sreže uvoz iz te članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC).

Unipec, trgovački odjel kineske naftne kompanije Sinopec, ujedno je privremeno obustavio kupnje američke nafte zbog eskalacije trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine.

„Unipec kaže da neće kupovati američku naftu, a Kina da neće poštovati sankcije Iranu - to su čimbenici koji bi mogli izazivati pritiske na pad cijena", smatra Olivier Jakob iz konzultantske tvrtke Petromatrix.

Uz to, Peking je u petak objavio listu više od 5.200 američkih proizvoda u vrijednosti od 60 milijardi dolara, među kojima je i ukapljeni prirodni plin (LNG), na koje kani uvesti carine od 5 do 25 posto.

To je bio odgovor Kine na poruke Washingtona polovicom tjedna da planira uvođenje 25-postotnih, a ne 10-postotnih carina, kako je prijetio prije, na uvoz kineskih proizvoda vrijednih 200 milijardi dolara.

Ukupno su dosad SAD i Kina jedna drugoj uveli carine na uvoz roba u vrijednosti od 34 milijarde dolara s obje strane.

Washington bi uskoro mogao uvesti carine na još 16 milijardi dolara uvoznih proizvoda iz Kine, a Peking je najavio protumjere istog intenziteta.

Kina je dosad ili uvela ili najavila uvođenje carina na ukupno 110 milijardi dolara vrijedne američke proizvode, gotovo sav uvoz iz SAD-a. U prošloj je godini, naime, ukupan izvoz iz SAD-a u Kinu iznosio 130 milijardi dolara.

Od početka svibnja Kina i SAD održale su nekoliko krugova pregovora u kojima SAD pokušava smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom od 375 milijardi dolara, no bez rezultata.

Slabija potražnja za naftom u SAD-u i Kini, zbog usporavanja gospodarstva izazvanog trgovinskim sukobom tih dvaju najvećih svjetskih potrošača nafte, vjerojatno bi značajno pritisnula tržišta, kažu analitičari.

Uz to, „Kina je poručila da planira povećanje carina na ukapljeni prirodni plin, a to je izazvalo strahovanja i da bi mogla uvesti carine na naftu", kaže John Kilduff, parter u tvrtki Again Capital Management.

Zbog svega toga, na tržištima nafte vlada oprez, pa cijene ne osciliraju previše.

Međutim, „sve dok postoji nesigurnost po pitanju sankcija Iranu i nesigurnost po pitanju carina, nije potrebno mnogo da bi cijene nafte značajnije krenule u jednom ili drugom smjeru", kaže Jim Ritterbusch, analitičar u tvrtki Galena.

U petak na tržište nije znatnije utjecao podatak tvrtke Baker Hughes da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u pao za dva, na ukupno 859 postrojenja. To je drugi pad broja aktivnih postrojenja u posljednja tri tjedna.

No, kako je u istom lanjskom razdoblju aktivno bilo samo oko 780 postrojenja, znatno veći broj sadašnjih aktivnih postrojenja pokazuje da proizvodnja u SAD-u raste jer američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena.