Stoga smo izabrali dionice kojima je od 2009. do 2017. najviše porasla cijena, a da su tijekom pojedine godine bile u sastavu CROBEX-a. Zahvaljujući Zagrebačkoj burzi koja je pružila podatke, analiza Poslovnog dnevnika pokazala je da u tu elitnu skupinu dionica ulaze četiri kompanije - solinski AD Plastik, turističke kompanije Valamar Riviera i Arena Hospitality Group te brodar Atlantska plovidba. Solinski proizvođač automobilskih dijelova prestižnu titulu osvojio je 2009. i 2010. Rezultat je tim impresivniji jer je ostvaren usred najžešće krize, kako gospodarske, tako i na tržištu kapitala koju je zadesio egzodus ulagača koji su pokušavali spasiti što se spasiti dade "pritisnuti" recesijom u domaćem gospodarstvu i globalnom ekonomskom krizom. Može se reći da je AD Plastik bio 2009. jedna od dionica koja je najviše zaslužna što je CROBEX tu godinu zaključio u plusu od 16,4 posto. Cijena joj se udvostručila za 99 posto - sa 39,51 kunu na 79 kuna. Na ovakav rezultat kompanije na burzi djelovala su dva faktora.

Kad ulagači nagrađuju

Unatoč tri posto manjim prihodima od 547,5 milijuna kuna, 2009. je AD Plastik zabilježio dobit od 23 milijuna kuna što je bio značajan preokret s obzirom na to da je godinu ranije ostvaren gubitak od preko 37 milijuna kuna. Kako je objasnila Uprava u godišnjem izvješću, dobit je ostvarena uslijed racionalizacije poslovanja i smanjenja troškova. Osim toga, AD Plastik i francuski proizvođač Faurecia Automotive Holding u rujnu te godine sklopili su joint venture ugovor radi zajedničkog poslovanja na ruskom tržištu. Pozitivni trendovi u poslovanju nastavljeni su i sljedeće godine koja je donijela poboljšanje svih pokazatelja profitabilnosti i financijske stabilnosti. AD Plastik je 2010. ostvario prodajne prihode od 697 milijuna kuna dok je dobit narasla na 54,2 milijuna.

Ulagači su to nagradili 48% višom cijenom dionice. Turistička perjanica domaćeg tržišta kapitala Valamar Riviera ponijela je titulu dionice s najvećim rastom cijene 2011. zahvaljujući skoku od 98 posto, s 35,85 kuna na 71. Te je godine ostvario 10 posto više prihode od 922,2 milijuna kuna i dobit od gotovo 86 milijuna. Iako narednih godina Valamar nije osvajao titulu dionice s najvišim godišnjim rastom cijene, cijena mu je rasla po "debelim" dvoznamenkastim stopama između 30 i 50 posto zbog čega je ta dionica postala jedna "ljubimica" domaćih ulagača i općenito financijske zajednice.

O tome dovoljno govori činjenica da je Valamar gotovo pa "pretplaćen" na nagradu Zagrebačke burze u kategoriji Dionica godine prema izboru javnosti. Od 2012. kada se počela dodjeljivati, laureat je svake godine bila porečka kompanija. Da su "turisti" tražena roba na ZSE pokazuje i pulska Arena Hospitality Group kojoj je cijena najviše rasla 2012. i 2014., za 77 i 76 posto. Magdalena Dolenec, analitičarka tržišta kapitala Erste banke ističe kako su najava još jedne rekordne turističke sezone, kontinuirani rast dolazaka i noćenja, kao i nastavak investicijskog ciklusa, glavni pokretači turističkih dionica te je za očekivati da će se pozitivna kretanja u sektoru preliti i na kretanje cijena turističkih dionica.

"No, na vrijednost turističkih kompanija utjecaj imaju i događaji unutar samih kompanija, kao što su dokapitalizacija, izlazak na inozemna tržišta te profitabilnost, na koju, osim prihoda, utjecaj imaju i troškovi, pri čemu su u zadnje vrijeme primjetni značajniji pritisci na troškovima rada", kaže Dolenec. Na pitanje što će u budućnosti biti ključno za nastavak rasta cijena turističkih dionica, analitičari Raiffeisen banke ključnim smatraju povećanje dobiti koje se može ostvariti na različite načine.

Ključna iskorištenost kapaciteta

"Jedan od načina koji bi pridonio i dugoročnoj održivosti turističkih društava je povećanje broja gostiju u tromjesečjima kad je iskorištenost kapaciteta niža. U trećem, kada je visoka sezona u našem turizmu, iskorištenost kapaciteta Valamara u 2017. bila je 82% no zbog izražene sezonalnosti hrvatskog turizma taj je podatak za 2. tromjesečje iznosio 46 posto", naglašavaju u RBA.

Turističke kompanije organizacijom većeg broja događaja u turističkim destinacijama pokušavaju povećati iskorištenost kapaciteta u nižim sezonama. "Tako očekujemo da će se ona i kod Valamar Riviere povećati u 2. tromjesečju 2018., no značajne pomake u promjeni sezonalnosti ne očekujemo u ovoj godini", ističu iz RBA. Među važnijim načinim za ostvarivanje povećanja dobiti je povećanje kapaciteta u segmentima najviše i visoke kvalitete smještaja čija je ostvarena prosječna dnevna cijena u visokoj sezoni za 50 do 100 posto veća od one u srednjem segmentu, dodaju analitičari.

"Također je značajan trend povećanje direktne prodaje smještaja jačanjem vlastitog marketinga i baze gostiju pa se smanjuje trošak prodajnog kanala. Tako je kod Valamara udio direktne prodaje porastao s 39 posto u 2015. na 43 posto u 2017. I broj gostiju u marketing bazi podataka porastao lani 15 posto na preko milijun gostiju. I povećanje udjela direktne prodaje u prihodima od prodaje je jedan od načina s kojim će se ostvariti povećanje profitabilnosti što će posljedično utjecati na povećanje vrijednosti cijene dionice", smatraju iz RBA.

Dobri vjetrovi za brodara

Zadnjih godina po rastu cijene dominira dubrovački brodar Atlantska plovidba koja je bila najuspješnija 2013. te 2016. i prošle godine. U 2013. cijena je skočila 93,4 posto, 2016. za 93,5 posto, a prošle godine vrtoglavih 126 posto. Magdalena Dolenec pojašnjava kako brodarske kompanije, među kojima je i Atlantska, posluju na globalnom tržištu te su uvelike ovisne o kretanjima globalnih vozarina, koje od početka 2016. godine pokazuju pozitivan trend.

"Kako je Kina glavni igrač na tržištu roba, kretanja u tom gospodarstvu imaju utjecaj i na globalne vozarine te neposredno utječu i na rezultate brodarskih kompanija. Oporavak vozarina u posljednje dvije godine utjecao je na porast prihoda Atlantske plovidbe, no u obzir treba uzeti i druge čimbenike, kao što je jednokratni prihod od prodaje brodova", ističe Dolenec. Najviše vozarine i vrijednosti BDI indeksa vozarina rasutih tereta zabilježene su od 15. svibnja do 11. lipnja 2008 godine kada se to mjerilo nalazilo nalazio iznad 11.000 bodova, s vrhuncem 20. svibnja 2008. kada je BDI bio na 11.793 bodova.

Tada je nastupila duboka i dugotrajna kriza, koja je kulminirala u prvom tromjesečju 2016. Najniže vozarine i vrijednosti indeksa BDI zabilježene su od 4. veljače do 15. veljače te godine kada se indeks nalazio ispod 300 bodova, s danom 10. i 11. veljače kada je bio na 290 bodova. Kriza je trajala praktički osam godina što do tada nije zabilježeno. Od prvog tromjesečja 2016. godine tržište se počelo značajno oporavljati, pa je danas BDI na oko 1440 bodova. Po većini analitičara ovaj oporavak bi trebao trajati barem do kraja 2020. godine, mada ima naznaka da bi cijeli ciklus konjukture mogao trajati i do kraja 2022. godine.