Tržišta dionica u razvijenim gospodarstvima trebala bi i u 2016. godini nastaviti ostvarivati bolje rezultate u usporedbi s tržištima u nastajanju, pokazuje Reutersova anketa među stotinama tržišnih sudionika, premda je njihov optimizam ponešto splasnuo od slične ankete provedene prije nekoliko mjeseci.

Globalna su tržišta dionica zabilježila uzlet posljednjih nekoliko godina, uz snažnu podršku rekordno niskih kamatnih stopa nakon financijske krize i poticajima vrijednim na tisuće milijardi dolara u vidu kupovina obveznica koje su uvele neke od najvećih svjetskih središnjih banaka.

Premda to razdoblje još nije završilo - Europska središnja banka (ECB) i japanska središnja banka Bank of Japan (BOJ) naveliko provode programe kupovine imovine - stječe se dojam da se, iako ostaje nada da će mjere donijeti dobitke, njihov efekt smanjuje.

U idućoj godini očekuje se da će najbolju izvedbu imati europske dionice. No, taj bi se optimizam previše mogao temeljiti na očekivanjima da će ECB uskoro povećati svoje mjesečne kupovine obveznica, trenutno u visini do 60 milijardi eura, a opcija je to koja je naišla na snažno protivljenje članova Upravnog vijeća u ECB-u na sastanku početkom prosinca.

Od kolovoza su financijska tržišta doživjela oštra previranja, izazvana zabrinutostima u vezi globalnog gospodarskog rasta i nervozom pred dugoiščekivano podizanje kamatnih stopa u Sjedinjenim Državama, nakon niza odgoda u ovoj godini.

Analitičari u investicijskoj banci Morgan Stanley kažu da će se izgledi za globalni rast vjerojatno poboljšati, ali vrlo sporim tempom, a što su razlozi koji ih drže na oprezu.

"Niže stope rasta znače prigušenu dobit kompanija; a nastavljeno jačanje dolara vjerojatno će se pokazati poticajnim za dionice i imovinu tržišta u nastajanju", napisali su u najnovijoj bilješci o globalnoj strategiji.

Među utezima za globalna tržišta također se ističe oštar pad cijena nafte na svjetskom tržištu, a ulagači još uvijek strahuju od raširenog pada cijena roba, a i strepe radi li se ovdje o prekomjernoj ponudi, ili je to signal još više zabrinjavajuće slabosti potražnje.

Najnovija anketa u kojoj je sudjelovalo više od 300 dioničkih analitičara i upravitelja fondova provedena prošloga tjedna pokazala je da se kod svih 19 burzovnih indeksa obuhvaćenih ispitivanjem očekuje rast - od sada pa do kraja iduće godine, ali u manjoj mjeri nego što je to pokazivala anketa prije tri mjeseca.

"Mišljenja smo da će se uzlet na tržištima nastaviti, no u kasnijem smo dijelu toga ciklusa, tako da su prinosi koje očekujemo niži od onih koje smo imali ranije u ciklusu", kazala je Jill Carrey Hall, dionička analitičarka u Bank of America Merrill Lynch u New Yorku.

Američki burzovni indeks S&P 500 trebao bi porasti za oko šest posto do lipnja iduće godine. Potom bi do kraja 2016. trebao dosegnuti 2.207 bodova, što znači da bi bio u plusu za oko pet posto u odnosu na razinu na kojoj se očekuje na završetku ove godine.

Najvažniji europski burzovni indeksi trebali bi do sredine 2016. godine ojačati za oko 10 posto u odnosu na sadašnje razine. To bi međutim značilo da će vrijednost europskih indeksa ostati ispod rekordnih iz travnja ove godine, nakon snažnog skoka u prvom tromjesečju. Paneuropski STOXX 600 indeks dosegnuo je najviše razine od nešto iznad 415 bodova, a njemački DAX indeks nešto iznad 12.390 bodova.

No, analitičari koji su ponovno optimistični u pogledu onoga što predstoji, nisu pokazali veći uspjeh u pogledu onog što su prognozirali u proteklih godinu dana. Indeks S&P 500 je bio u minusu više od dva posto par tjedana do kraja godine a negdje u to vrijeme godinu dana ranije skupina analitičara prognozirala je njegov dvoznamenkasti rast u 2015. godini. Generalno su precijenili dobitke za sve ostale ključne burzovne indekse u ovoj godini, izuzev Kine i Japana.

Za dionice na tržištima u nastajanju 2015. bila je vrlo teška godina, konstatirala je Reutersova analiza, uz napomenu kako se očekuje da će se zabrinutost oko usporavanja rasta kineskog gospodarstva i valutne volatilnosti zadržati i u 2016. godini.