Prinosi na njemačke državne obveznice porasli su u srijedu budući da je ulagače zabrinulo ubrzavanje inflacije, uz naglo poskupljenje energije u uvjetima rata na Bliskom istoku.

Preliminarni podaci njemačkog statističkog ureda Destatisa pokazali su nakon podneva da je u travnju inflacija u najvećem gospodarstvu eurozone ubrzala na 2,9 posto. U ožujku bila je iznosila 2,7 posto.

Energija je poskupjela za 10,1 posto u odnosu na prošlogodišnji travanj, najviše u nešto više od tri godine.

U takvim je uvjetima prinos na 10‑godišnje njemačke obveznice, koji predstavlja referentnu vrijednost za obveznice eurozone, iznosio poslijepodne 3,092 posto i bio je viši za 0,031 postotni bod nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine.

Krajem ožujka bio je dosegnuo najvišu razinu u 15 godina, nakratko poskočivši na 3,13 posto.

Viši prinosi signaliziraju da ulagači traže bolje ponude za kupnju obveznica, što znači i više troškove zaduživanja.

Prinos na 10-godišnje francuske državne obveznice iznosio je pak u srijedu nakon podneva 3,756 posto i bio je za 0,039 postotna boda viši nego krajem trgovine u utorak.

Prinos na talijanske obveznice iste ročnosti porastao je za 0,061 postotni bod, na 3,949 posto.

Razlika u odnosu na prinose na njemačke obveznice pokazuje koliki ′dodatak na rizik′ ulagači traže da bi umjesto referentnih njemačkih kupovali francuske odnosno talijanske obveznice.

Ulagači sada čekaju procjenu europskog statističkog ureda o inflaciji u eurozoni, koja će biti objavljena u četvrtak.

U ožujku potrošačke cijene u zoni primjene zajedničke europske valute bile su više za 2,6 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, uz 5,1-postotni skok cijena energije, najveći u otprilike tri godine. Još u veljači energija je bila jeftinija za 3,1 posto nego prije godinu dana, a u siječnju za čak 4,0 posto.

Građani eurozone procjenjuju da je inflacija u ožujku iznosila 3,5 posto i da će za godinu dana iznositi 4,0 posto, pokazala je anketa Europske središnje banke (ECB).

ECB stabilnost cijena definira stopom inflacije od dva posto, na srednji rok, a objavit će odluku o kamatnim stopama nakon sjednice u četvrtak.

Cijene sirove nafte naglo su porasle na svjetskim tržištima zbog američko-izraelskog napada na Iran. Teheran je preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit brodova povezanih sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima.

SAD je pak nedavno uveo pomorsku blokadu iranskih luka u Omanskom zaljevu i u Arapskom moru, nezadovoljan prvim krugom pregovora u Islamabadu.

Hormuzom prolazi otprilike petina svjetske nafte i u takvim je uvjetima barel sirove nafte marke Brent na londonskom tržištu u srijedu nakon podneva stajao 115,12 dolara i bio za gotovo 3,5 posto skuplji nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine.