Cijene dionica europskih banaka potonule su od početka godine 20 posto, a pod pritiskom su i bankarski sektori drugih zemalja zbog pada cijena nafte i sirovina, loših kredita, rekordno niskih kamata i zabrinutosti ulagača u vezi tržišta u razvoju.

STOXX Europe 600 indeks, koji uključuje sve najveće europske banke, pada već šest tjedan zaredom, što se nije dogodilo još od globalne financijske krize 2008. godine.

Samo od početka godine izgubio je 20 posto, a posljednjih se dana pritisak na sektor povećao. Pritom u proteklih tjedan dana snažno rastu troškovi osiguranja dugova europskih banaka od mogućeg bankrota, pa su dosegnuli najviše razine od kraja 2013. godine.

Cijena dionice Deutsche banke potonula je od početka godine 35, a Credit Suissea 33 posto. U Italiji je pad cijena u financijskom sektoru toliko oštar da su ministri pokušali umiriti javnost tvrdnjama da su banke sasvim stabilne.

No, nisu pod pritiskom samo europske banke, nego i američke, kao i u mnogim drugim zemljama.

Banke pod pritiskom pada cijena nafte

Pritisak na bankarski sektor posljedica je zabrinutosti investitora zbog nekoliko razloga, a prvi je oštar pad cijena nafte i sirovina, izazvan padom potražnje zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva.

Pad cijena nafte i sirovina počinje se prelijevati na financijski sustav kao što je kolaps cijena nekretnina uzdrmao taj sektor 2008. godine.

Velike globalne naftne i rudarske kompanije imaju goleme dugove, pa financijskom sustavu prijete veliki gubici ako se nastavi razdoblje niskih cijena nafte i sirovina.

Prema podacima američke tvrtke Haynes and Boone, od početka 2015. godine samo u SAD-u u stečaju su završile 42 naftne kompanije, a slijedit će ih još, kažu stručnjaci, s obzirom da se cijene nafte kreću na najnižim razinama u 12 godina.

Američke banke, kao što su Wells Fargo, JPMorgan Chase i Citigroup, imaju milijarde dolara kredita plasiranih u energetski sektor i u posljednje vrijeme izdvajaju stotine milijuna dolara u rezerve zbog mogućih gubitaka na kreditima naftnom i plinskom sektoru.

Uz to, uskoro bi, kažu analitičari, mogla izbiti nova dužnička kriza, ali ovoga puta ne europskih perifernih zemalja, nego zemalja izvoznica nafte i sirovina.

Azerbajdžan već pregovara s MMF-om o pomoći. Venezuela i Ekvador su pred slomom, a u problemima su i Rusija, koja je u recesiji, te Saudijska Arabija, čije gospodarstvo uvelike ovisi o izvozu nafte.

Riječju, financijska situacija u velikim naftnim izvoznicama sada izgleda daleko težom nego prije dvije godine kada se cijena nafte kretala iznad 100 dolara po barelu, dok sada iznosi oko 30 dolara. Banke, kažu analitičari, zbog toga mogu biti ozbiljno pogođene.

Rekordno niske kamatne stope

Upozoravaju i da bi politike najvećih središnjih banaka u svijetu mogle povećati probleme. U okruženju s kamatama na gotovo nula posto bankama je teško zarađivati na razlici između kamata na depozite i kamata na kredite. Uobičajeno se smatra da rekordno niske kamate pomažu bankama, no čini se da mnogima to zadaje probleme.

Tako, primjerice, ulagače najviše zabrinjava profitabilnost europskih banaka, s obzirom da rekordno niske kamate blizu nula posto vrše pritisak na kreditne marže i podržavaju kroničnu krizu profitabilnosti banaka.

Tim više što su neke zemlje, poput Švicarske, uvele negativne kamate što znači da banke moraju plaćati kamate na depozite koje drže na računima u središnjim bankama.

"Pitanje loših kredita i smanjenih marži stvara izuzetno teško okruženje za europske banke. A čini se da ulagači počinju shvaćati da negativne kamate neće pomoći profitabilnosti sektora, koji još uvijek liječi rane od europske dužničke krize", kaže Michael Hewson, analitičar u tvrtki CMC.

Smanjena likvidnost

Bankarski je sektor, također, pod pritiskom zbog smanjene likvidnosti na financijskim tržištima, s obzirom da je američka središnja banka Fed ukinula programe kupnje obveznica 2014. godine, kojima je godinama na financijska tržišta ubrizgavala svježi jeftini novac.

Lani je, pak, Fed po prvi puta od 2006. povećao ključne kamatne stope, što je povećalo troškove zaduženja mnogih zemalja u razvoju.

Uz to, nova regulativa i kapitalni zahtjevi za banke, uvedeni nakon globalne financijske krize, smanjili su bankama mogućnosti trgovanja i tako im suzili prostor u bilancama za povećanje likvidnosti na tržištima.

Sve to trenutačno vrši snažan pritisak na dionice banaka, no analitičari kažu da se možda radi samo o neopravdano paničnoj reakciji ulagača na tržištima dionica. Moguće je, kažu, da se već za koji tjedan sektor oporavi, pa ne bi bilo prvi puta da se pokaže da su cijene dionica banaka pale previše u kratkom vremenu.

Međutim, nisu sigurni ni da nastavak ovakvih trendova na financijskim tržištima neće dovesti do nove krize bankarskog sektora.