Rezultati HNB-ove analize 'Trošak zaduživanja odabranih zemalja EU i Hrvatske - uloga prelijevanja vanjskih šokova' upozoravaju na važnost koju prelijevanje i zaraza mogu imati na cijenu vanjskog zaduživanja.

Kako se navodi, prije svega, provedena analiza pokazuje da je posljednjih godina dinamiku europskih spreadova pretežno uzrokovala komponenta prelijevanja vanjskih šokova. Prosječno se više od 50 posto varijance spreadova može objasniti dinamikom primijenjene mjere prelijevanja.

Također je vidljivo da su tijekom krize javnih financija spreadovi za sve zemlje porasli značajno iznad vrijednosti koje impliciraju fundamenti. Drugim riječima, učinak prelijevanja i financijske zaraze odgovoran je za većinu promjene spreadova u recentnoj krizi, a Hrvatska u tom smislu nije iznimka.

Glavnina varijacije domaćih spreadova vezana je uz dinamiku vanjskih kretanja.

Iako nemaju dominantan utjecaj na dinamiku i razinu spreadova, makroekonomski fundamenti utječu na cijenu zaduživanja svih analiziranih zemalja. Povoljan utjecaj fundamenata odrazio se tako na spreadove niza starih i novih članica EU, pri čemu je najznačajniji utjecaj bio za Austriju i Njemačku. Popis zemalja koje su zabilježile najznačajniji nepovoljni učinak fundamenata na promjenu spreadova predvode Irska, Portugal i Hrvatska. Bitan je nalaz analize taj da važnost fundamenata za kretanje spreadova raste u recentnom razdoblju.

Posebna pozornost posvećena je dekompoziciji spreadova onih zemalja Srednje i Istočne Europe s kojima se često uspoređuje rizičnost Hrvatske, poput Madžarske, Rumunjske i Bugarske. Spreadove tih zemalja u kratkom roku određuje komponenta prelijevanja i zaraze i ona dominira u dekompoziciji razina. Apsolutni doprinos fundamenata razini spreadova navedenih zemalja uglavnom stagnira ili opada. Iznimka je Hrvatska, kod koje je apsolutni udio u spreadovima vezan uz fundamente značajno porastao, s 80 baznih bodova sredinom 2010. do 200 bodova sredinom 2012. godine. To naglašava činjenicu da je provođenje fiskalne konsolidacije i reforma koje će utjecati na poboljšanje uvjeta poslovanja te omogućiti viši rast nužno za smanjivanje troška financiranja.

Rezultati rada, osim što upućuju na relativnu važnost pojedinih indikatora za cijenu zaduživanja, pružaju bolji uvid u razlike u percepciji rizičnosti Hrvatske i zemalja EU od strane međunarodnih investitora. Također, rastav spreadova na domaće i strane faktore pomaže pri identifikaciji onog dijela cijene vanjskog zaduživanja na koje domaće politike imaju utjecaj i pomaže u definiranju politika koje uvjete financiranja mogu učiniti povoljnijima.