S poprilično velikom sigurnošću već se može ustvrditi da silna halabuka koja se digla oko kredita u švicarskim francima, kao ni prekobrojne analize cijelog slučaja, ovu naciju nisu napravile ništa mudrijom i opreznijom. Naime, zdrava logika govori da se na tržištu i uz nova pravila igre u potrošačkom kreditiranju već pojavila nova vrsta kredita koja bi na donekle sličan način mogla postati podjednako rizična za dužnike kao što su to krediti vezani uz švicarski franak.

Dostupnost novca

S obzirom na to da se iz slučaja Franak naučilo da je promjenjivost kamatne stope i valutna rizičnost takvih kredita bila pogubna kombinacija za klijente banaka, sada je određeno da banke svoje fiksne marže moraju vezivati uz prosjek kamatnih stopa.I stoga su se banke požurile vezati marže uz Euribor (kratica za Euro Interbank Offered rate) ili za prosjek kamatnih stopa prema kojima međusobno posuđuju novac grupa europskih banaka. I naizgled je sve logično, transparentno, pošteno... ako hrvatska banka na Euribor jednostavno zaračuna svoju maržu te godišnje mijenja kamatu ovisno o promjeni Euribora.Međutim, problem je u tome što je Euribor trenutačno na povijesno niskoj razini - jednomjesečni prosjek je samo 0,166 posto, a godišnji 0,501 posto. Nije ni čudno jer trenutačno Europska centralna banka drži svoju osnovnu kamatu na samo 0,25 posto kako bi osigurala dostupnost novca i brži oporavak Europske unije.Isto tako, vrlo je izvjesno da se tako niske razine kamate ECB-a i Euribora neće zadržati u sljedećem petogodišnjem razdoblju.

Vrlo je izvjesno da će se Euribor vratiti na razine 3, 4 pa i više posto, a na kakvima je više puta viđan u posljednjih 20-ak godina.Dakle, u roku nekoliko godina moglo bi se dogoditi da bez valutnih oscilacija dužnici zaduženi u kreditima vezanim uz Euribor podjednako nagrabuse kao što su dužnici u francima. Hoće li dužnici ponovno govoriti da su ih bankari navukli, a bankari da nisu mogli predvidjeti da će se takvo što dogoditi. Hoćemo i dočekati osnivanje Euribor udruge po uzoru na Udrugu Franak? Večernji list upozoravao je na moguću problematičnost švicaraca prije nego što su počeli problemi, pa sada to čini i s Euribor kreditima.

Iznimke Zaba i HPB

Takve kredite počele su davati gotovo sve banke. Od velikih iznimka su Zaba i HPB. One se drže vezivanja marže uz nacionalnu referentnu kamatnu stopu gdje rizik takvih oscilacija ne bi trebao biti tako izražen.Primjer iz prakse: Jedna velika hrvatska banka krenula je u snažnu akciju sa "svenamjenskim gotovinskim kreditima" uz hipoteku. Odobravaju ih po 12-mjesečnom Euriboru (sada je 0,584%) plus 6,442 postotna boda. Mogu se dobiti iznosi od 15.000 do 160.000 eura na rok otplate od 3 do čak 20 godina. E sad zamislite što se može dogoditi nekome tko digne 100 tisuća eura na 250 rata ako Euribor u dvije godine poraste 2 do 3 postotna boda. Ta situacija moći će se opisati samo jednom riječju: katastrofa.

Zaključak: Ni tri zakona o potrošačkom kreditiranju ni deset sudaca Dobronića uz pedeset ministara Linića ne može dužnike zaštititi od njihove vlastite neopreznosti kao ni od sistemskih rizika.