Prošlotjedni izostanak obratne repo aukcije odgodio je uobičajeno smanjenje prekonoćnih kamatnih stopa na minimalne razine na kraju razdoblja održavanja obvezne pričuve. Tako su se i početkom ovoga tjedna prekonoćni prinosi zadržali na razinama iznad 5%. Ipak, na samom kraju tekućeg razdoblja održavanja obvezne pričuve promatrane kamatne stope ipak su pale na uobičajene razine no s očiglednim zakašnjenjem.

Također, zabilježili smo i prekonoćne depozite kod HNB-a. No, rast kamatnih stopa duže ročnosti ukazuje povećanu neizvjesnost glede poteza HNB-a na sljedećim obratnim repo aukcijama. Početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve zabilježen je očekivani rast prekonoćnih prinosa prema razinama blizu 9%. Dio pritiska na rast kamatnih stopa ublažen je HNB-ovim prihvaćanjem 30% pristiglih ponuda banaka na ovotjednoj obratnoj repo aukciji. Tako je odobreno 1,99 milijardi kuna (od 6,64 milijarde kuna pristiglih ponuda) po i dalje fiksnoj kamatnoj stopi od 6%. Povoljan utjecaj na likvidnost došao je i od nastavka smanjenja gotovog novca u optjecaju no ipak nešto blažom dinamikom no prijašnjih tjedana.

Središnja država nastavila se intenzivno zaduživati na domaćem tržištu kapitala nepovoljno utječući na razinu likvidnosti financijskog sustava. Visoki prinosi rezultirali su i snažniji interesom investitora za trezorskim zapisima izraženim u kunama, a pogotovo u eurima. Povećani interes investitora te visoki kamatni spread omogućili su daljnji pad ostvarenih prinosa na trezorske zapise izražene u eurima. U narednom razdoblju očekuje se zadržavanje kamatnih stopa na višim razinama, pa čak i onih dugoročnijih s obzirom na povećanu neizvjesnost. Pozornost će i dalje biti usmjerena na visinu prihvaćenih ponuda na sljedećim obratnim repo aukcijama. Tržište će biti usmjereno i prema najavama novog inozemnog zaduženja države, koje će omogućiti i najavljeno smanjenje stope obvezne pričuve i oslobađanje dijela rezervi bankovnog sustava.

Na domaćem deviznom tržištu zabilježena je nešto izraženija volatilnost tržišnog tečaja EUR/HRK. Tako je početkom ovotjednog trgovanja zabilježen rast vrijednosti kune i to prvenstveno pod utjecajima i dalje solidne ponude stranih valute te istovremenog izostanka korporativne potražnje za istima. U tom razdoblju ponovno smo zabilježili trgovanje ispod razine od 7,33 kune za euro. Ipak, jačanje potražnje korporativnog sektora za eurima te poboljšanja kunska likvidnost omogućili su rast trgovanja kratkotrajno i do 7,355 kuna za euro. Međutim, ponovno smo zamijetili promjenu trendova (prvenstveno uslijed mogućnosti realizacije novih inozemnih zaduženja) i povratak trgovanja na oko 7,33 kune za euro.

U narednom razdoblju trebali bi dominirati uobičajeni deprecijacijski pritisci potaknuti prije svega uobičajenim sezonskim kretanjima, ali i dalje snažnoj potražnji korporativnog sektora za stranim valutama bez obzira na očigledno smanjenje deficita tekućih transakcija. Međutim, najava predstavljanja novog zaduženja države na stranim tržištima kapitala mogla bi rezultirati i zadržavanje trgovanja na sadašnjim razinama u kratkom roku.