Nakon što je ISDA i formalno proglasila da je Grčka bankrotirala, vlasnici grčkih obveznica koji su se osigurali CDS-ima moći će naplatiti svoja grčka potraživanja u cijelosti od prodavatelja swapova

Prešućeni bankrot
Prošli petak kasno popodne Međunarodna udruga za swapove i derivate (ISDA) priopćila je da je njezino nad­ležno povjerenstvo jednoglasno odlučilo da se u svezi s Grčkom dogodio "restructuring credit event", odnosno da je s restrukturira­njem svojega javnog duga Grčka prouzročila nastanak "osiguranog događaja" koji povlači isplatu swapova (CDS-ova) za grčke državne obveznice.

Grčka je to učinila time što je na otpis ne­što više od polovice potraživanja svojim za­konom prisilila i one vlasnike njezinih obve­znica koji na to nisu pristali dobrovoljno. I premda ISDA nije u svijetu jedino tijelo nadležno za tako nešto, budući da se zadužnice mogu emitirati na temelju svakakvih ugo­vora, njegova "presuda" u biti znači formal­no, de jure proglašenje da se Grčka oglušila na svoje međunarodne dužničke obveze, odnosno da je "bankrotirala".

Zanimljivo je da niti jedan hrvatski javni medij nije objavio niti komentirao tu odlu­ku ISDA-e, premda će ona imati velike kon­zekvence i na Hrvatsku, koja također svoje proračunske deficite financira zaduživa­njem (prodajom obveznica) na privatnom svjetskom tržištu. Ministar Linić navodno se upravo sprema na road show po Sjedinjenim Državama s namje­rom da od američkih privatnih kreditora posudi milijardu i pol dolara.

Obveznice na aukciji
Postupak s grčkim swapovima dalje teče ovako. Devetna­estog ožujka, odlučeno je, sve grčke obveznice pokrivene swapovima ponudit će se na prodaju na burzovnoj aukciji. Razliku do pune vrijednosti (dospje­le glavnice i kamate) koju duguje Grčka, vlasnicima swapova nado­knadit će banke, osiguravajuća druš­tva i drugi koji su im prodali swapo­ve. Prema većini vodećih svjetskih izvora, ovisno o tome koliko će se dobiti novaca prodajom samih ob­veznica, na temelju swapova moglo bi biti isplaćeno maksimalno 3,16 milijardi dolara (Reuters). Europske banke koje moraju isplatiti taj novac navodno su se već i same hedžira­le raznim metodama pa im to ne bi trebao biti velik problem. Ali, ima i analitičara koji tvrde da je stvarna skrivena vrijednost grčkih swapova puno veća.

Legendarni američki broker i in­vestitor Jim Sinclair rekao je King World Newsu, a drugi su portali prenijeli, da je Banka za međunarodna poravnanja (BIS) javno potvrdila da ukupna vrijednost swapova u optjeca­ju u svijetu iznosi 37.000 milijardi dolara (37 bilijuna!) On, "kao analitičar tržišta sa 50 godina iskustva vjeruje da je najmanje 50 posto od tih 37 bilijuna na neki način pove­zano s Grčkom". Ta Sinclaireova tvrdnja malo je kome bila jasna, budući da grčki godišnji BDP iznosi 301 milijardu eura, a javni dug se projicira na 360 milijardi eura, pa kako bi onda za njega moglo biti emitirano osiguranja u tisuća­ma milijardi eura ili dolara? Ali, riječi Jima Sinclairea dale­ko su odjeknule.

Uzaludan pritisak
Europska unija rukama i nogama pokušavala je izbjeći "kreditni događaj" s Grčkom, budući da prvi bankrot neke države u zajedničkom valutnom području predstavlja ve­liku sramotu i težak politički neuspjeh Unije. Europska politika činila je velike pritiske na europske banke i druge financijske institucije da sve do jedne pristanu na "dobro­voljni" otpis nešto više od sto milijardi eura svojih potra­živanja od Grčke, kako ta zemlja ne bi morala posezati za zakonskom prisilom. Ali, bilo je i grčkih vjerovnika izvan Unije, pa čak i vlasnika obveznica koje nisu bile emitira­ne pod grčkom jurisdikcijom, na koje ni politika Unije ni sami Grci nisu mogli puno utjecati.

S druge strane, presuda ISDA (koju se već optuživalo da ne želi proglasiti grčki bankrot jer su banke koje bi trebale isplatiti swapove ujedno i njezine članice) obnovila je po­vjerenje investitora u credit default swapove kao financij­ske instrumente kojima se kreditori ipak mogu zaštititi od bankrota suverenih država (odnosno ogluha na dužničke obveze, budući da države ne mogu bankrotirati, kako to mogu poduzeća). Tržišna cijena swapova i ubuduće će odražavati stvarnu tržišnu procjenu rizika od neisplate neke državne obveznice, a činjenica da se kupci njihovih obveznica mogu osigurati, pojeftinit će državama zaduži­vanje. Utoliko je to dobra vijest i za Hrvatsku.

No, samo restrukturiranje duga nije u očima investito­ra popravilo sliku Grčke. Poznati John Mauldin otkrio je u svojem zadnjem newsletteru da se i "novim" grčkim obve­znicama već trguje premda još nisu ni službeno emitirane. Ovisno o dospijeću, kupuju se uz diskont od 71-79 posto. I to nakon "kresanja" od 53 posto! To znači da je tržišna vrijednost originalnog grčkog duga između 12 i 14 posto originalne nominalne vrijednosti.



Izvor: ST Invest