U Vladi se proučava mađarski zakon iz 2007. kojim je Mol obranjen od OMV-a jer žele nadzor nad mogućom daljnjom preprodajom dionica, javlja Poslovni dnevnik.

Iako je Mol u dokup osam posto dionica Ine krenuo objavom privatne ponude za manjinske dioničare, ta operacija po svemu sudeći neće u konkretizaciju još barem ovaj tjedan. Malo je, naime, vjerojatno da će se prije tog roka ukinuti obustava trgovine dionicama Ine. To bi pak moglo ići u prilog nekim kontra-akcijama čije su se konture tijekom vikenda počele osmišljavati u političkim, ali i u krugovima institucionalnih investitora.

Njihova argumentacija, posebno mirovinskih fondova, među kojima se ozbiljno razmišlja o isticanju protuponude u trenutku kada se otvori trgovina, utemeljena je u procjenama vrijednosti kompanije.

Smatraju da Inina dionica vrijedi više od 2.800 kuna te da će dugoročno njezina vrijednost još rasti.
Stoga su je skloni dodatno akumulirati isticanjem ponude koja je viša od one koju daje Mol i za koju, navodno, imaju dovoljno financijskog potencijala.

No, da bi doista to i učinili, zanima ih koje bi "akcije" mogli očekivati od Vlade. Ako bi se veliki investitori doista i odlučili na isticanje više cijene za dionicu, dosta im je da dokupe 300-400 tisuća slobodnih dionica pa da osujete Molov plan stizanja do natpolovične većine.

Kako su Mađari u konsolidaciju krenuli bez osobitih obzira prema strateškom partneru s kojim od ranije imaju status zajedničara, isprovocirali su Vladu da ispita mogućnosti "obrane" od Molova stjecanja natpolovičnog vlasništva nad Inom, i to ponajprije zbog otvorene mogućnosti da Mađari s tim udjelom raspolažu kako žele, pa i da ga preprodaju.

Naime, zbog nepoštivanja ugovornih obveza o rokovima u pregovorima o plinskom poslovanju, Mol više nema obvezu poštivati lock up period na prodaju Ininih dionica kao ni pravo prvokupa dogovoreno u dioničkom sporazumu.

Mol je u svojem obraćanju javnosti pri objavi namjere davanja privatne ponude višekratno naglašavao kako je to samo dokaz da stvarno žele ostati u Ini i u Hrvatskoj, ali preprodaja paketa u Ini nije posve isključena, osobito u kontekstu intenziviranja spekulacija o interesu ruskog Surgutnjeftgasa za ulazak u Hrvatsku.

Prema njima, ruska naftna kompanija ne bi imala ništa protiv da udio od 20 posto kojeg ima u Molu "mijenja" za udio Mola u Ini. No, Ruse navodno ne zanima ništa ispod formalnog natpolovičnog udjela. Kako nema potvrda za ta nagađanja, nije isključeno da se i namjerno plasiraju. U tom smislu, doznaje neslužbeno Poslovni dnevnik, u vladajućim krugovima se počeo proučavati upravo mađarski "recept" obrane u takvim slučajevima.

Radi se o zakonu (popularno nazvan 'lex Mol') kojim je mađarski parlament 2007. omogućio odbijanje namjere većinskog preuzimanja u državi strateški važnim energetskim kompanijama.

Upravo je to bila poluga kojom je Mol obranjen od OMV-ovog pokušaja ovladavanja mađarskom naftnom kompanijom. Kad bi pribjegla takvom rješenju, hrvatska država bi mogla koristi isti argument.