Oštra retorika američkog predsjednika Donalda Trumpa vezano za uvođenje novih carina na uvoz kineskih proizvoda izazvala je brzu i oštru reakciju kineskih vlasti u vidu recipročnih protumjera, što je izazvalo strah od trgovinskog rata koji bi mogao ugroziti globalni gospodarski rast. Međutim, glavni ekonomski savjetnik američkog predsjednika Larry Kudlow umirio je tržišne dionike izjavom da se najavljene carine još uvijek ne primjenjuju. S druge strane, kineske vlasti iskazale su spremnost za pregovore s američkom administracijom za postizanje dogovora o međusobnim trgovinskim odnosima. Stoga je početni pritisak na dionička tržišta uslijed trgovinskih napetosti posustao.

Smirivanjem trgovinskih napetosti fokus investitora zauzeo je geopolitički rizik. Američko ministarstvo financija objavilo je nove sankcije prema Rusiji, koje su obuhvatile ruske gospodarstvenike, njihove kompanije i vladine dužnosnike. Obzirom da su sankcijama obuhvaćeni Oleg Deripaska i aluminijski gigant Rusal u njegovom vlasništvu, došlo je do izraženijeg rasta cijena aluminija na tržištima roba. Istovremeno su nove sankcije uzdrmale rusko dioničko tržište, uz najizraženiji dnevni pad cijena u posljednje četiri godin

Dodatno su geopolitičke tenzije između Rusije i zapadnih zemalja pridonijele volatilnosti na financijskim tržištima. Međutim, tek ograničeni raketni udari na ciljeve u Siriji i stoga izostanak eskalacije geopolitičkih sukoba preusmjerio je fokus investitora na objavu kvartalnih rezultata kompanija.

Europska središnja banka (ECB) očekivano je zadržala smjer monetarne politike te dosadašnju retoriku u službenoj komunikaciji. Istovremeno je fokus čelnika ECB-a preusmjeren na preokrenut trenda rasta vodećih anticipativnih europskih ekonomskih indikatora te na pad vrijednosti pokazatelja poslovnog sentimenta. Isti su upućivali na usporavanje rasta, što je i potvrđeno objavom rasta BDP-a europodručja od 0,4% u prvom kvartalu u odnosu na tromjesečje ranije, kada je zabilježen rast na kvartalnoj razini od 0,7%.

Objavljeni makroekonomski podaci za Hrvatsku opravdali su prethodno podizanje hrvatskog kreditnog rejtinga. Osim daljnjeg pozitivnog salda na tekućem računu platne bilance i pada udjela javnog duga u BDP-u na 78%, u prošloj godini ostvaren je prvi povijesni višak konsolidirane opće države od 0,8% BDP-a. Međutim, objava iznad očekivanog pada industrijske proizvodnje u ožujku od 1,7% upućuje na usporavanje domaćeg gospodarstva u prvom kvartalu.

Dionička tržišta

Oštra retorika i najava recipročnih protumjera na uvoz američkih proizvoda od strane Kine te geopolitički rizik zadržali su volatilnost na američkom dioničkom tržištu. Apetit za rizik porastao je objavom kvartalnih rezultata te je na krilima iznad očekivanih kvartalnih rezultata došlo do oporavka dionica kompanija američkog tehnološkog sektora. Na mjesečnoj razini preokrenut je trend te je ostvaren blagi rast vrijednosti vodećih dioničkih indeksa: S&P 500 (+0,27%), Dow Jones (+0,25%) i NASDAQ Composite (+0,04%).

Objava kvartalnih rezultata kompanija i zamjetno slabiji euro pozitivno su se odrazili na europska dionička tržišta te su unatoč pojavi znakova usporavanja gospodarske aktivnosti, a koja je i potvrđena, mjesečne vrijednosti dioničkih indeksa snažno poskočile: njemački DAX (+4,26%), francuski CAC40 (+6,84%) i britanski FTSE100 (+6,42%).

Sezona objava kvartalnih rezultata podržala je i domaće tržište te je vrijednost CROBEX-a na mjesečnoj razini blago porasla za 0,26%. Geopolitički rizik i trgovinske tenzije pritisnuli su interes investitora za rizičnijim klasama imovine tržišta u razvoju, što je rezultiralo daljnjim padom vrijednosti MSCI EM indeksa u odnosu na prethodni mjesec (-0,55%). Pritom su tržišta pozdravila povijesni susret čelnika Sjeverne i Južne Koreje, a objava kineskog BDP-a u prvom kvartalu od 6,8% bila je u skladu s očekivanjima.

Obveznička tržišta

Smanjenje averzije prema riziku, uslijed smirivanja trgovinskih napetosti i izostanka eskalacije geopolitičkih sukoba, usmjerilo je investitore prema rizičnijim klasama imovine. Primjetan rast prinosa na vodećim svjetskim obvezničkim izdanjima podržan je i očekivanjima o višim stopama inflacije na krilima znatnog porasta cijena sirove nafte uslijed nestabilnosti na Bliskom istoku te neizvjesne daljnje implementacije nuklearnog sporazuma s Iranom. Rast prinosa američkih dužničkih izdanja rezultat je i snažne ponude te je prinos na desetogodišnji Treasury porastao blago iznad 3%, najviše četverogodišnje razine. Trend rasta prinosa slijedila su i europska izdanja, ali je nakon sjednice ECB-a promijenjen trend te je mjesec zaključen prinosom na referentno njemačko izdanje od 0,56%.

Kretanja na globalnim obvezničkim tržištima prelila su se i na kretanje prinosa hrvatskih euroobveznica, dok su domaće obvezničko tržište u izostanku novih izdanja obilježili skromniji volumeni trgovanja uz rast cijena obveznica.

Novčano tržište

Tržišni tečaj EUR/HRK obilježili su kontinuirani blagi aprecijacijski pritisci što je tečaj poguralo ispod 7,41 za euro. Slabljenje eura pod pritiskom indikatora o usporavanju europskog gospodarstva te s druge strane jačanja američkog dolara uslijed povoljnih makroekonomskih objava i rasta prinosa na američke obveznice, odrazilo se na preokret trenda i pad tečaja EUR/USD ispod 1,21 za euro.

Zadržavanje rekordno visoke razine likvidnosti u domaćem sustavu odrazilo se na izostanak interesa poslovnih banaka za sudjelovanje na redovnim operacijama HNB-a po kamatnoj stopi od 0,30%. Na održanoj aukciji jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa prinos je stagnirao na 0,09% unatoč slabijoj potražnji.