Tržišta u iščekivanju poteza Fed-a i ECB-a

Tokom mjeseca tržišni sudionici pratili su naznake koje su pristizale iz javnih obraćanja čelnika američkih i europskih monetarnih vlasti. Tako je predsjednica Fed-a Yellen na početku mjeseca rekla kako postoji značajna mogućnosti („live possibility") podizanja ključnih kamatnjaka ukoliko gospodarski pokazatelji budu ukazivali na snažniju ekonomiju. Također je naglasila da Fed očekuje rast gospodarstva po stopi koja će pridonijeti daljnjoj stabilizaciji tržišta rada, kao i povratku inflacije na ciljanih 2%.  Pokazatelji o zaposlenosti, koji su kasnije izašli, ukazali su na snažan rast broja novozaposlenih od 271.000 u listopadu, što je bilo znatno iznad očekivanih 180.000. Pritom je stopa nezaposlenosti pala s 5,1% na 5,0%. Tim su izvještajem dodatno podignuta očekivanja da će se Fed na sastanku u prosincu odlučiti za dizanje kamatnjaka prvi put nakon 2008. godine.

Predsjednik ECB-a Draghi u javnom je obraćanju kazao da je središnja banka spremna brzo reagirati kako bi potaknula rast inflacije ukoliko na zasjedanju u prosincu zaključe kako dosadašnje mjere nisu bile dovoljne za postizanje ciljane razine od 2%. Time je dao jasan signal da će ECB povećati stimulus na zasjedanju početkom prosinca, a tržišni sudionici pritom anticipiraju povećanje mjesečnog otkupa obveznica sa 60 na 75 milijuna eura, produljenje programa kvantitativnog otpuštanja za 6 do 9 mjeseci te smanjenje kamatne stope na depozite sa trenutnih -0,2% na -0,3%.

Razočaravajući gospodarski pokazatelji nastavili su pristizati iz Kine. Naime, izvoz je u listopadu pao 6,9% godišnje, što je ujedno i četvrti uzastopni mjesec pada, uslijed slabije globalne potražnje. Nadalje, rast industrijske proizvodnje u listopadu bio je najniži u posljednjih 6 mjeseci ukazujući na usporavanje gospodarske aktivnosti druge najveće svjetske ekonomije. Nastavno na loše pokazatelje, kineska se središnja banka odlučila za dodatno monetarno popuštanje snizivši aktivnu kamatnu stopu za kratkoročno financiranje kako bi se potaknula likvidnost komercijalnih banaka, te posljedično snizila cijena novca gospodarskim subjektima. Ovo je još jedna u nizu mjera središnje banke u borbi protiv deflatornih pritisaka, nakon što je ove godine snižavala ključne kamatnjake 6 puta i rezala stopu obvezne pričuve bankama.

Kratkotrajni destabilizirajući utjecaj na financijska tržišta imali su i teroristički napadi u Parizu, kao i rušenje ruskog aviona od strane Turske što je pridonijelo zaoštravanju globalnih geopolitičkih tenzija.

Mještovita izvedba dioničkih tržišta

U prvim danima mjeseca dionička tržišta razvijenih zemalja uglavnom su bila na uzlaznoj putanji na krilima signala koji su pristizali od čelnika Fed-a i ECB-a. No, sredinom mjeseca došlo je do oštrijeg pada dioničkih indeksa, uglavnom zahvaljujući padu cijena dionica energetskog sektora. Naime, cijena nafte je korigirala na najnižu razinu od sredine rujna uslijed rastućih zaliha na američkom tržištu, a snažniji pad cijena zabilježen je i kod ostalih roba. Padu dioničkih indeksa pridonijeli su i lošiji podaci o privatnoj potrošnji u SAD-u od svega 0,1% u odnosu na očekivanih 0,3% godišnje.   

Loš sentiment se nije dugo zadržao, te se nakon terorističkih napada u Parizu i zaoštravanja geopolitičkih tenzija, cijena nafte počela blago oporavljati, kao i vrijednosti dioničkih indeksa. Uslijedio je oporavak nakon što je Fed objavio bilješke s posljednjeg FOMC sastanka iz kojeg se dalo iščitati kako većina članova FOMC-a vjeruje da bi podizanje kamatnjaka u prosincu bilo primjereno. Time su na mjesečnoj razini američki indeksi bili u plusu, dok su naznake divergentnih politika Fed-a i ECB-a dovele tečaj dolara u odnosu na euro je na najnižu razinu od travnja ove godine.

MSCI EM indeks tržišta u razvoju kliznuo je 3,9% u studenom, čime je od početka godine u minusu od 14,9%. Negativan doprinos dala su brazilska i indijska tržišta. Naime, u Brazilu se politička situacija dodatno zahuktala nakon što je uhićen u javnosti istaknuti bankar pod optužbama da je zajedno s još jednim senatorom pokušao utjecati na svjedočenje bivšeg izvršnog direktora u Petrobrasu koji je uhićen u siječnju u najvećem nacionalnom korupcijskom skandalu. Time je povećana politička i gospodarska neizvjesnost, a tržišta sada očekuju da će širenje ove afere odmaknuti fokus vlade s rješavanja problema brazilske ekonomije te se očekuje pad BDP-a preko 3% u ovoj godini. Vodeći tamošnji dionički indeks u minusu je 1,3% mjesečno, odnosno 9,5% od početka godine.

Indijski indeks također je ostvario negativnu izvedbu, pri čemu je sredinom mjeseca dotaknuo najnižu razinu od kraja rujna. Usporavanja kineskog gospodarstva odražava se na zarade indijskih kompanija što su pokazali i nedavni rezultati za 3Q15. Naime, tek 50% kompanija iz sastava vodećeg indeksa ostvarilo je rezultate koji su nadmašili očekivanja tržišta, manje u odnosu na njih 60% za 1H15 rezultate.

Regionalni indeksi ostvarili su mješovitu izvedbu pri čemu su CROBEX i rumunjski BET podbacili s padom većim od 2% mjesečno, dok su BELEX i SBITOP tek blago porasli (+0,43%, odnosno +0,26%). Fokus domaće javnosti u studenom bio je na političkoj sceni budući da rezultati parlamentarnih izbora nisu donijeli jasnog pobjednika. Dvije velike koalicije predvođene SDP-om i HDZ-om dobile su 56, odnosno 59 mandata, stoga nisu bile u mogućnosti formirati stabilnu većinsku vladu bez najvećeg iznenađenja parlamentarnih izbora, MOST-a koji je dobio 19 mandata. Pregovori između spomenutih aktera su u tijeku i još uvijek nije poznat sastav nove vlade. U međuvremenu je izašao podatak o rastu BDP-a u 3Q15 koji je iznosio 2,8% godišnje, uglavnom na krilima rasta privatne potrošnje, kao i rasta investicija zbog učinkovitijeg korištenja EU fondova.

Pozitivna reakcija određenih domaćih obveznica na rast BDP u trećem kvartalu

Obveznička su tržišta regije mjesec završila uglavnom s blagim minusima. Pritom su pozitivan predznak ostvarila dulja hrvatska izdanja denominirana u euru napravivši skok u zadnja dva dana mjeseca na krilima solidnog rasta BDP-a u trećem kvartalu. Hrvatski ministar financija izjavio je kako postoji mogućnost da država izda obveznice u kuni u prosincu, no detaljnije informacija su izostale.

U okruženju povećane geopolitičke napetosti i neizvjesnosti uzrokovane rušenjem ruskog aviona od strane Turske, obveznice razvijenih europskih zemalja poslužile su kao sigurno utočište te su također zabilježile rast cijena u protekom mjesecu.

Novčano tržište bez većih promjena

Na novčanom tržištu nije bilo većih promjena pri čemu su kamatne stope ostale stabilne. HNB i dalje održava redovite obratne repo aukcije čime podupire likvidnost, ali iz tjedna u tjedan traženi se iznos smanjuje te je na zadnjoj aukciji iznosio 178 milijun kuna.

Tečaj kune prema euru je u listopadu oslabio sa 7,586 na 7,633, što se može objasniti sezonskim kretanjima, iako su tijekom promatranog perioda bila izražene unutar dnevne oscilacije.

Tečajnica svih ZB fondova

Izvor: ZB Invest