• Fokus tržišta na političkoj sceni s obje strane Atlantika

• ECB zadržao dosadašnju retoriku i smjer monetarne politike

• Fed očekivano zadržao raspon referentne kamatne stope

• Aprecijacijski pritisci pogurnuli tečaj EUR/USD na najviše trogodišnje razine

• Prvo povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske od 2004. godine

Početak godine potvrdio je otpornost dioničkih tržišta na politička previranja s obje strane Atlantika. Kaotična predaja ovlasti ministara na odlasku te kontinuirani otpor dijela zastupnika u svezi postignutog dogovora s EU, jasno upućuje na oslabljenu poziciju premijerke Therese May u iščekivanju ključnog glasovanja u britanskom parlamentu o konačnom prijedlogu Brexit-a. Istovremeno su tržišta pozdravila postignuti dogovor o nastavku koalicijskih pregovora (CDU/CSU i SPD) za sastavljanje nove vlade aktualne njemačke kancelarke Angele Merkel. U fokusu investitora bilo je i izglasavanje kratkoročnog financiranja američke vlade u oba doma Kongresa, izjave američkih ministara i predsjednika u Davosu na Svjetskom gospodarskom forumu te njegov prvi govor o stanju nacije u Kongresu.

Europska središnja banka (ECB) unatoč objavi zapisnika s posljednje prošlogodišnje sjednice, koja je signalizirala spremnost na skorašnju promjenu retorike, nije odlučila mijenjati smjer monetarne politike i dosadašnju retoriku. Predsjednik Mario Draghi istaknuo je kako će kamatne stope ostati nepromijenjene još dulje vremensko razdoblje, stoga je neizgledno prvo podizanje referentnog kamatnjaka ove godine. Američka središnja banka (Fed) očekivano je zadržala raspon referentne kamatne stope između 1,25% i 1,50%. Istaknuto je da makroekonomski trendovi opravdavaju daljnje postupno povećanje kamatnjaka te se očekuje ovogodišnji rast inflacije i njena stabilizacija oko ciljanih 2% u srednjem roku. Stoga su tržišta već ukalkulirala da će novi čelnik Fed-a Jerome Powell svoj mandat započeti povećanjem raspona za 0,25 postotnih bodova na sastanku u ožujku.

Gospodarski rast na razini oko 3% te iznadočekivani rezultati fiskalne konsolidacije prepoznati su od strane međunarodne rejting agencije Fitch prvim podizanjem kreditnog rejtinga Hrvatske od prosinca 2004. godine. Naime, prema najavama ministra financija prošle godine ostvaren je višak opće države, prvi put po ESA2010 metodologiji, a nasuprot planiranom proračunskom deficitu od 1,3% BDP-a. Pritom Fitch ističe da je ostvareni višak opće države i rast gospodarstva doprinio smanjenju udjela javnog duga u BDP-u krajem prošle godine na otprilike 78% BDP-a. Od tri vodeće svjetske rejting agencije, sada Fitch drži hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, a Moody′s i Standard & Poor′s dva stupnja ispod.

Dionička tržišta

Početak godine obilježio je izrazito pozitivan sentiment na krilima izvrsnih makroekonomskih pokazatelja na globalnoj razini, a koji upućuju na nastavak sinkronizirane ekonomske ekspanzije s pozitivnim doprinosom na očekivane zarade kompanija. Očekivanja investitora potvrđena su iznadočekivanim objavama kvartalnih rezultata kompanija, stoga je dinamizirano dostizanje novih rekordnih vrijednosti vodećih američkih dioničkih indeksa, od kojih rastom na mjesečnoj razini prednjači NASDAQ Composite (+7,36%), a zatim slijede DOW JONES (+5,79%) i S&P 500 (+5,62%).

Dostizanje rekordnih vrijednosti na europskim dioničkim tržištima, unatoč pritisku od strane snažnog eura, rezultat je smanjene političke neizvjesnosti postizanjem dogovora o nastavku koalicijskih pregovora u Njemačkoj, iznadočekivanih makroekonomskih pokazatelja i nadalje potisnute inflacije što podržava očekivanja o zadržavanju monetarnog stimulansa ECB-a. Stoga su njemački DAX i francuski CAC40 zabilježili mjesečni rast vrijednosti za 2,10% odnosno 3,19%, dok politička previranja i nadalje predstavljaju uteg za britanski FTSE100 (-2,01%).

Pozitivan sentiment s globalnih dioničkih tržišta prelio se i na domaće tržište te je vrijednost CROBEX-a na mjesečnoj razini uvećana za 2,27%. Snažniji zamah domaćeg tržišta kapitala i nadalje izostaje uslijed neizvjesnog ishoda restrukturiranja koncerna Agrokor. Prisutan optimizam investitora u svezi sveobuhvatnog cikličkog zamaha globalnog rasta pozitivno se odrazio na tržišta u razvoju praćena MSCI EM indeksom (+8,30%), koji je dostigao najvišu desetogodišnju vrijednost.

Obveznička tržišta

Početak godine na obvezničkim tržištima obilježila je povišena volatilnost uslijed najave smanjenja opsega otkupa obveznica duljih dospijeća od strane Središnje banke Japana (BoJ) te preporuke kineskih dužnosnika za smanjenjem ili zaustavljanjem otkupa američkih obveznica, što je kasnije demantirano od strane kineskih vlasti. Objavu zapisnika s posljednjeg prošlogodišnjeg sastanka ECB-a, koja je signalizirala spremnost na skorašnju promjenu retorike, tržišta su protumačila kao namjeru prije od očekivanog podizanja referentnog kamatnjaka, što je unijelo dodatnu volatilnost. Međutim, čelnici BoJ-a i ECB-a jasno su istaknuli namjeru zadržavanja dosadašnjeg smjera ekspanzivne monetarne politike, dok je Fed očekivano zadržao raspon referentne kamatne stope. Navedeno ipak nije značajno pritisnulo prinose prema nižim razinama, te je prinos na 10-godišnji njemački Bund porastao na 0,70%, dok je prinos američkog izdanja istog dospijeća iznad 2,70% dostigao najviše razine u gotovo četiri godine. Prelijevanje kretanja prinosa na vodećim obvezničkim izdanjima i na inozemna izdanja hrvatskih obveznica ublaženo je ukalkuliranom nižom premijom rizika uslijed očekivanog poboljšanja kreditnog rejtinga, dok su domaće obvezničko tržište obilježili skromniji volumeni trgovanja bez značajnijih promjena vrijednosti.

Novčano tržište

S ciljem ublažavanja aprecijacijskih pritisaka na tečaj EUR/HRK, HNB je intervenirala na deviznom tržištu otkupom 405,5 milijuna EUR po prosječnom tečaju 7,454. Stabilizacija tečaja nakon intervencije nije se zadržala do kraja mjeseca te su snažni aprecijacijski pritisci pogurali tečaj ispod 7,40 kuna za euro, dok je sam kraj mjeseca obilježila povećana potražnja za devizama od strane bankarskog i korporativnog sektora što je rezultiralo zaključnim tečajem od 7,431. Euro je u siječnju bio izložen snažnim aprecijacijskim pritiscima te je tečaj EUR/USD nakon sastanka ECB-a kratkotrajno porastao i iznad 1,25 dolara za euro, razine posljednji put zabilježene krajem 2014. godine. Slabljenje aprecijacijskih pritisaka na euro krajem mjeseca rezultiralo je zaključnim tečajem EUR/USD od 1,242.

Probijanje rekordno visoke razine likvidnosti u domaćem sustavu odrazilo se na daljnji pritisak na kamatne stope na novčanom tržištu te je na tri održane aukcije jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa ostvaren povijesno nizak prinos, koji se na posljednjoj spustio na 0,09%.

Tečajnica svih fondova ZB Investa