Aktivne središnje banke

Europska središnja banka (ECB) najavila je početak programa kupnje državnih i privatnih obveznica s ciljem poticanja inflacije i oporavke gospodarstava EU-a. Program počinje u ožujku ove godine te će trajati do prosinca 2016. ili dok se inflacija ne vrati na održivu razinu. Predviđen je mjesečni otkup u iznosu od 60 milijardi eura (uključujući i otkup ABS i covered bondsa).

Švicarska središnja banka donijela je iznenadnu odluku da više neće braniti minimalni tečaj franka u odnosu na euro na 1,20, što je dovelo do snažnog rasta vrijednosti CHF-a (+14% do kraja mjeseca) te oštre korekcije cijena dionica švicarskih kompanija koje glavninu svojih prihoda ostvaruju na inozemnim tržištima.

U SAD-u je nastavljena objava niza solidnih makroekonomskih podataka, a posljednje bilješke sa FOMC sastanka pokazuju da FED neće žuriti s podizanjem ključnih kamatnih stopa te da će međunarodni faktori imati veliki utjecaj na tajming prvog podizanja kamatnjaka.

Kao što su i predizborne ankete najavljivale, na grčkim parlamentarnim izborima pobijedila je radikalno ljevičarska stranka Syriza koja se zalaže za ukidanje mjera štednje te reprogram dugova. Iako je navedeno probudilo bojazan oko izlaska Grčke iz euro zone i mogućih implikacija na euro i gospodarstvo euro zone, ipak nije značajnije poljuljalo stabilnost tržišta.

Cijena sirove nafte (WTI) nastavila je padati pri čemu je samo u siječnju kliznula dodatnih 15% te je mjesec završila na razini od oko 45 dolara za barel.

Agencija Fitch snizila je Rusiji kreditni rejting za jednu razinu na BBB-, dok je tamošnja središnja banaka neočekivano snizila referentnu kamatnu stopu sa 17% na 15% nakon niza podizanja u protekloj godini. Naime, tržišta su očekivala da će središnja banka zadržati kamatnjak na postojećoj razini kako bi obuzdala inflacijske pritiske zbog slabljenja rublje, no s ovim činom je pokazala da joj je trenutno veća briga moguća bankarska kriza uzrokovana visokim kamatnim stopama.

Veća volatilnost europskih dioničkih tržišta

Europska dionička tržišta su u solidnom plusu od početka godine uglavnom na krilima najavljenog programa otkupa obveznica od strane ECB-a, a u tijeku je i sezona objava financijskih izvještaja inozemnih kompanija što pridonosi većoj volatilnosti na tržištima.
Regionalna su tržišta imala mješovitu izvedbu u siječnju - uglavnom zaostaju za razvijenim tržištima jer slabosti lokalnih gospodarstava priječe znatnije prelijevanje pozitivnog sentimenta na dionička tržišta.

Prinosi na obveznice na najnižim razinama

Najava ECB-evog monetarnog popuštanja odvela je prinose na obveznice na nove povijesno najniže razine. S druge strane, siječanj je bio negativan za ruske i grčke obveznice zbog spomenutih gospodarskih, odnosno političkih nestabilnosti.
Hrvatski ministar financija je najavio novo međunarodno izdanje obveznice do sredine veljače u iznosu 1 milijardu eura uz prinos ispod 4%, zbog čega su krajem mjeseca eurobond izdanja bila pod pritiskom.
U siječnju je agencija Fitch potvrdila B+ kreditni rejting Srbije uz stabilne izglede, dok je Moody′s podigao rejting Slovenije u investicijski Baa3 također sa stabilnim izgledima. Valja napomenuti da su iz slovenskog ministarstva financija objavili da ove godine neće imati potrebe za dodatnim zaduživanjem s obzirom na prikupljena sredstva u protekloj godini. Nadalje, od ove godine se počinje naplaćivati porez na nekretnine zbog čega bi se u proračun trebalo slijevati oko 250 milijuna eura.
I Rumunjska središnja banka je smanjila referentnu stopu sa 2,75% na 2,5% kako bi dodatno potaknula gospodarski rast te je najavila moguća dodatna snižavanja ako se zadrži niska inflacija te niske cijene nafte.

Vlada donijela odluku o zamrzavanju tečaja za CHF kredite

U svjetlu spomenute odluke švicarske narodne banke i posljedičnog slabljenja kune u odnosu na franaka, hrvatska je Vlada donijela odluku o zamrzavanju tečaja za CHF kredite što je stvorilo pritisak na slabljenje kune u odnosu na EUR. Zbog potonjeg je HNB bila primorana intervenirati prodajom 326,2 miljuna eura.
S obzirom na negativne efekte po financijski sustav koji proizlaze iz fiksiranja rata kredita u CHF-u, može se očekivati daljnje slabljenje kune u odnosu na euro te nove intervencije HNB-a. U međuvremenu nije bilo značajnih promjena kamata na kune i eure.

Izvor: ZB Invest