Potezi središnjih banaka u fokusu

Tijekom listopada pristizali su uglavnom nepovoljni makroekonomski pokazatelji za gospodarstvo SAD-a uključujući pad povjerenja potrošača, pad narudžbi trajnih dobara, kao i slabašan rast maloprodaje uz najveći pad proizvođačkih cijena u posljednjih 8 mjeseci. Takvi nepovoljni podaci dali su dodatni signal tržištu da oporavak ekonomije usporava zbog pada globalne potražnje, snažnog dolara i srezanih investicije u energetskom sektoru uslijed niske cijene nafte. Time su se tržišna očekivanja o podizanju kamatnih stopa od strane Fed-a pomaknula s kraja ove godine na prvu polovicu 2016.

Ipak, na Fed-ovom sastanku u listopadu, na kojem su kamatne stope očekivano ostale nepromijenjene, predsjednica Yellen je signalizirala kako i dalje postoji mogućnost za podizanje kamatnih stopa u prosincu. U ovom obraćanju je izostavila napomenuti kako će globalni rizici (posebice usporavanje Kine) imati utjecaj na konačnu odluku Fed-a. Dan nakon Fed-ove sjednice izašao je podatak o rastu američkog BDP-a od 1,5% godišnje, dok je konsenzus tržišta bio 1,6%, čime je potvrđeno da će oporavak biti nešto sporiji nego se prvotno očekivalo.

Nadalje, na sastanku Europske središnje banke (ECB), predsjednik Draghi je signalizirao da je ECB  spremna na dodatni monetarni poticaj koji može uključivati povećanje iznosa mjesečne kupnje obveznica, kao i rezanje već negativnih kamatnih stopa na depozite, a sve u cilju borbe protiv izrazito niske inflacije i sporog oporavka ekonomije.

U drugoj polovici mjeseca, kineska središnja banka snizila je referentne kamatne stope šesti put u ovoj godini za 25pp na 4,35%, te je također ponovno smanjila stopu obvezne pričuve za banke, a sve s ciljem rezanja troškova financiranja kompanija i poticanja gospodarskog rasta. Ova je odluka uslijedila nakon što je ekonomija u trećem kvartalu rasla 6,9% godišnje, što je ujedno i najniži rast od početka financijske krize.

Japanska središnja banka (BoJ) odgodila je tajming za postizanje ciljane inflacije od 2,0% za 6 mjeseci, pa se ta razina sada očekuje tek u ožujku 2017., uglavnom zbog trenutno niskih cijena nafte. Unatoč tomu, BoJ nije povećala već masivni monetarni stimulus, već se zadržala na sadašnjih 80,000 milijardi jena godišnjeg otkupa japanskih obveznica.

Dionička tržišta - Oporavak na dioničkim tržištima nakon korekcije u rujnu

Nakon najgoreg kvartala od 2011., dionica na razvijenim tržištima zabilježile su solidne izvedbe na mjesečnoj razini u listopadu, dok su tijekom mjeseca indeksi oscilirali uglavnom na potezima središnjih banaka. MSCI EU je porastao 8,2% mjesečno zahvaljujući dobrim rezultatima europskih kompanija u trećem tromjesečju te spomenutoj najavi predsjednika Draghija da je ECB spreman na dodatni monetarni stimulus.

S&P500 indeks također je ojačao 8,3% u listopadu, čime je izbrisao gubitke od početka godine te se sada nalazi 1,0% u plusu u odnosu na kraj 2014. Nadalje, japanski Nikkei je dosegnuo najvišu razinu u posljednja dva mjeseca (+9,7% mjesečno) potpomognuto neočekivanim rastom industrijske proizvodnje u rujnu, kao i viješću da je tamošnja vlada povećala proračun za 3,000 milijardi jena za potporu poljoprivrednicima te izgradnju zdravstvenih ustanova.

Listopad je bio pozitivan mjesec i za dionička tržišta zemalja u razvoju, pri čemu je MSCI EM porastao 7,0% mjesečno, no nedovoljno da nadoknadi značajan minus od početka godine koji je nakon ovog mjeseca na razini od -11,3%.

Pozitivan sentiment nije zaobišao ni regionalna tržišta, s izuzetkom Beogradske burze, čiji je indeks BELEX kliznuo 2,0% i sad se nalazi na -7,7% od početka godine. Domaći CROBEX je porastao 2,3% mjesečno (-1,2% od početka godine) na krilima dobrih rezultata kompanija za treći kvartal, posebice onih turističkih kompanija.

Obveznička tržišta - Rast cijena regionalnih obveznica

Obveznička su tržišta regije mjesec završila pretežno u plusu. Naime, s minusom su završile jedino makedonske i crnogorske obveznice, dok su srpske snažno porasle. Hrvatske su obveznice evidentno zaostajale u rastu za usporedivim papirima drugih zemalja. Obveznice razvijenih europskih zemalja završile su mjesec također u plusu. Iako nije došlo do promjene politike centralnih banaka, njihova spomenuta retorika te očekivanja po pitanju budućeg djelovanja su definirali kretanje cijena dužničkih vrijednosnica.

Novčano tržište - HNB i dalje podupire likvidnost u sustavu

Nakon prilično turbulentnog rujna, stanje se u listopadu na novčanim tržištima normaliziralo. Pritom su se kamatne stope ponovno spustile na razine na kojima su bile prije nego što su banke izvršile niz transakcija vezanih uz konverziju CHF kredita.

HNB i dalje održava redovite obratne repo aukcije čime podupire likvidnost, ali iz tjedna u tjedan traženi se iznos smanjuje te je na zadnjoj aukciji iznosio 311,1 milijun kuna. Također, domaća je  središnja banka u drugoj polovici listopada snizila kamatnu stopu na lombardne kredite s 5,0% na 2,5% godišnje, eskontnu stopu sa 7,0% na 3,0% godišnje te kamatnu stopu na kratkoročni kredit za likvidnost s 5,5% na 3,5% za korištenje kredita do tri mjeseca, odnosno sa 6,0% na 4,0% za korištenje kredita dulje od tri mjeseca. Nadalje, snizila je i stopu za izračun naknada za nedovoljno izdvojeni i neodržavani iznos obvezne pričuve s 12,0% na 8,0% čime HNB želi dodatno ograničiti pritiske na porast kamatnih stopa na novčanom tržištu i slabljenje tečaja kune.

Tečaj kune prema euru je u listopadu ojačao sa 7,64 na 7,586 što možemo prvenstveno pripisati smirivanju situacije nakon završetka transakcija vezanih uz konverziju CHF kredita.

Tečajnica svih ZB fondova

Izvor: ZB Invest