Sastanci središnjih banaka ovog mjeseca donijeli su novosti u svezi budućih kretanja monetarne politike. Obzirom na kretanja na tržištu rada i ubrzanje godišnje stope inflacije čelnici Američke središnje banke (Fed) donijeli su odluku o podizanju raspona referentne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, na raspon između 1,75% i 2,00%. Sukladno promijenjenim projekcijama izgledno je i četvrto podizanje kamatne stope u ovoj godini. Očekivanim podizanjem raspona referentnog kamatnjaka izostala je značajnija promjena prinosa na američka dužnička izdanja, ali i promjena tečaja EUR/USD.

Europska središnja banka (ECB) najavila je izlazak iz postojećeg programa otkupa vrijednosnica te zadržavanje ključnih kamatnih stopa na sadašnjim povijesno niskim razinama barem još tijekom ljeta 2019., odnosno onoliko dugo koliko bude potrebno za postizanje stabilnog rasta stope inflacije prema ciljanim razinama. Neočekivano dugi period zadržavanja ključnih kamatnih stopa nepromijenjenima snažno je pritisnuo tečaj EUR/USD te je uslijed primjetnog jačanja deprecijacijskih pritisaka na euro tečaj skliznuo ispod 1,16 dolara za euro. Pritom je zabilježen i pad prinosa na vodeća obveznička izdanja s obje strane Atlantika.

Smirivanjem političke situacije u Italiji uslijedio je oporavak cijena talijanskih dužničkih izdanja, ali je oporavak vrijednosti dionica na Milanskoj burzi ostao prigušen u okruženju smanjenog interesa investitora za rizičnijim klasama imovine. Odraz je to pored eskalacije trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine i događaja na europskoj političkoj sceni. Naime, vladajuća koalicija u Njemačkoj ozbiljno je uzdrmana nesuglasicama u svezi politike prema imigrantima, ali je ipak postignut načelni dogovor na europskoj razini te unutar vladajuće demokršćanske Unije CDU/CSU čime je izbjegnuta eskalacija političke krize u Njemačkoj.

Razdoblje prigušenih trgovinskih napetosti bilo je tek kratkotrajno te je fokus investitora tijekom mjeseca zadržan na najavama novih američkih carina na uvoz iz Kine i najavljenim protumjerama. Negativan sentiment investitora uslijed rastućih trgovinskih tenzija između SAD-a i Kine prelio se globalno te je povećan interes investitora za sigurnijim klasama imovine utjecao na pad prinosa na vodeća globalna obveznička izdanja. S druge strane je pritisnuta izvedba dioničkih tržišta, od kojih se posebno ističu tržišta zemalja u razvoju, a prije svega kinesko dioničko tržište.

Stoga će i u narednom razdoblju kretanja na financijskim tržištima ovisiti o razvoju trgovinskih tenzija između SAD-a i Kine te implikacija efektivne primjene od 6. srpnja novih carina od 25% na uvoz iz Kine u visini 34 milijarde USD i protumjera u istom iznosu od strane kineskih vlasti. Pritom treba imati na umu da navedeni iznos predstavlja primjetno manje od desetine ukupne vrijednosti američkog uvoza iz Kine tijekom cijele prethodne godine.

Dionička tržišta

Unatoč prigušenim geopolitičkim rizikom ipak je uslijed trgovinskih napetosti zadržana volatilnost na američkom dioničkom tržištu. Time je obuzdan rast vrijednosti američkih dioničkih indeksa na krilima snažnog rasta cijena dionica kompanija tehnološkog sektora, dok je daljnji rast cijena nafte podržao vrijednost dionica kompanija energetskog sektora. Eskalacija trgovinskih tenzija stoga je pridonijela miješanoj izvedbi vodećih dioničkih indeksa na mjesečnoj razini: S&P 500 (+0,48%), Dow Jones (-0,59%) i NASDAQ Composite (+0,92%). Europska dionička tržišta pritisnula su pored trgovinskih tenzija i politička zbivanja te je na mjesečnoj razini zabilježen pad vrijednosti njemačkog DAX-a (-2,37%), francuskog CAC40 (-1,39%) i britanskog FTSE100 (-0,54%).

Negativan sentiment prelio se globalno te je na mjesečnoj razini zaustavljen rast domaćeg dioničkog tržišta i vrijednost CROBEX-a smanjena je za 2,02%. Eskalacija trgovinskih tenzija, daljnje jačanje USD i rast cijena nafte smanjio je interes investitora za rizičnijim klasama imovine tržišta u razvoju, što je rezultiralo ubrzanjem mjesečnog pada vrijednosti MSCI EM indeksa (-4,57%). Pritom su trgovinske tenzije između SAD-a i Kine snažno pritisnule izvedbu kineskog dioničkog tržišta te je vrijednost Hang Seng indeksa na mjesečnoj razini pala za 4,97%.

Obveznička tržišta

Odluka Fed-a o podizanju raspona referentnog kamatnjaka bila je očekivana stoga je izostala značajnija promjena prinosa na američka dužnička izdanja. Međutim, neočekivano dug period zadržavanja ključnih kamatnih stopa ECB-a nepromijenjenima podržao je pad prinosa na vodeća obveznička izdanja s obje strane Atlantika. Bijeg investitora u sigurnije klase imovine uslijed eskalacije trgovinskih tenzija te događaja na europskoj političkoj sceni povećao je potražnju za obvezničkim izdanjima te je do kraja mjeseca prinos na desetogodišnji Bund skliznuo na 0,30%, a američko izdanje istog dospijeća mjesec je zaključilo prinosom od 2,86%.

Ministarstvo financija početkom mjeseca izdalo je euroobveznicu na međunarodnom tržištu u ukupnom nominalnom iznosu od 750 milijuna eura s dospijećem 2028. godine. Ostvareni prinos od 2,898% rezultat je iznimno snažne potražnje investitora, koja je za 4,7x nadmašila iznos izdanja. Domaće obvezničko obilježili su skromniji volumeni trgovanja, uz povećane volumene trgovanja krajem mjeseca u iščekivanju novog izdanja na domaćem tržištu.

Novčano tržište

Izostankom snažnijih oscilacija tržišni tečaj EUR/HRK kretao se u užem rasponu u odnosu na svibanj te je mjesec zaključen tečajem od 7,39 kuna za euro. Neočekivana odluka ECB-a o zadržavanju ključnih kamatnih stopa nepromijenjenima barem još tijekom ljeta 2019. ojačala je deprecijacijske pritiske na euro te je tečaj skliznuo ispod 1,16 dolara za euro. U okruženju trgovinskih napetosti i događaja na europskoj političkoj sceni mjesec je ipak zaključen tečajem od 1,17 dolara za euro.

Rekordno visoka razina likvidnosti u domaćem sustavu odrazila se na izostanak interesa poslovnih banaka za sudjelovanje na redovnim operacijama HNB-a po kamatnoj stopi od 0,30%. Na održanim aukcijama jednogodišnjih kunskih trezorskih zapisa prinos je stagnirao na 0,09%, dok se na održanoj aukciji trezorskih zapisa s kraćim dospijećem prinos spustio na 0,06%.