Predsjednik Fed-a J. Powell na konferenciji u Jackson Hole-u zadržao je retoriku i izjavio kako će se monetarna politika kretati u skladu s potrebama, te naglasio kako je tržište rada snažno, a inflacija stabilna. Tržište se nadalo agresivnijoj najavi spuštanja referentne kamatne stope, no to će ovisiti i o ostalim članovima Fed-a te njihovoj procjeni aktualne gospodarske situacije u SAD-u. Američki predsjednik D. Trump i dalje nastavlja s pritiskom na monetarnu politiku Fed-a.

I dalje su prisutne špekulacije i strahovanja od recesije. Dodatno potisnuta inflacija ohrabruje očekivanja da će visoka likvidnost i niske kamatne stope još dulje razdoblje biti obilježje financijskih tržišta. Sukladno tome Njemačka je najavila novi paket fiskalnih reformi koje bi trebale oživjeti usporeno gospodarstvo, dok Kina novim poticajima želi dodatno potaknuti investicijsku aktivnost.

Nakon što je američki predsjednik D. Trump najavio novih 10% tarifa na 300 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz, Kina je odlučila uzvratiti te najavila protumjere. Trump je potom zatražio američke kompanije da vrate proizvodnju na američko tlo, nakon čega je došlo do pomirljivih tonova s obje strane. Ipak, ishod trgovinskog rata je i dalje neizvjestan.

Nakon što je talijanski premijer G. Conte podnio ostavku, predsjednik S. Mattarella započeo je pregovore oko sastavljanja nove talijanske vlade. Ishod je to sukoba dvaju koalicijskih partnera, a na kraju su članovi protusistemskog Pokreta 5 zvijezda (M5S) online glasovanjem odobrili predloženu koaliciju s Demokratskom strankom (PD) lijevog centra i time otvorili put formiranju nove vlade. Rejting agencija Fitch ostavila je kreditni rejting Italije u investicijskom razredu te izazvala olakšanje kod investitora.

Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za drugo tromjesečje 2019. godine. Procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2019. realno veći za 2,4% u odnosu na isto tromjesečje 2018. Radi se o sporijem rastu u odnosu na prethodni kvartal. Najveći pozitivan doprinos ostvaren je rastom bruto investicija u fiksni kapital. Doprinos domaće potražnje je pozitivan, kao i doprinos konačne potrošnje i bruto investicija Doprinos neto inozemne potražnje je negativan.

Trend pada udjela tzv. loših kredita u ukupno plasiranima nastavljen je i u drugom ovogodišnjem tromjesečju, kada se spustio na 9,21%, na što dobrim dijelom utječe prodaja potraživanja. Najveći dio loših kredita u sektoru nefinancijskih društava i dalje ima građevinarstvo (39,15% krajem prošle godine).

Dionička tržišta

Američki dionički indeksi zabilježili su pad vrijednosti uslijed eskalacije trgovinskog sukoba, slabijih makroekonomskih podataka te razočaranja tržišta o budućim potezima američke središnje banke. Tako su vrijednosti glavnih indeksa u kolovozu doživjeli pad vrijednosti: NASDAQ Composite (-2,60%), Dow Jones (-1,72%), S&P 500 (-1,81%). Negativan trend prelio se i na europska dionička tržišta uslijed trgovinskog sukoba, pada talijanske vlade i nerazriješene situacije oko Brexita. Tako su na mjesečnoj razini vodeći europski indeksi ostvarili sljedeće rezultate: njemački DAX (-2,05%), francuski CAC40 (-0,70%) i britanski FTSE100 (-5,00%).

Negativan tržišni sentiment zahvatio je i hrvatsko dioničko tržište te je pad vrijednosti indeksa na mjesečnoj razini iznosio (-2,00%), dok je pesimizam oko rezultata trgovinskih pregovora utjecao na negativnu mjesečnu promjenu vrijednosti MSCI EM dioničkog indeksa (-5,08%).

Obveznička tržišta

Uslijed eskalacije trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine te sve brojnijih indikatora usporavanja globalnog gospodarstva došlo je do pada prinosa referentnih dužničkih izdanja. Tako je prinos na 29-godišnju njemačku obveznicu po prvi puta pao u negativan teritorij, dok je prinos na desetogodišnju američku obveznicu pao na najniže razine od 2016. godine, što je dovelo do inverznog oblika te dodatno potaknulo strah od potencijalne recesije.

Novčano tržište

Povećana ponuda deviza u sustavu potaknula je dvije devizne intervencije HNB-a. Prvom intervencijom otkupljeno je 306,5 milijuna eura po prosječnom tečaju 7,395 kuna za euro, dok je u drugoj intervenciji otkupljeno 332,05 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,397 kuna za euro.

Ministarstvo financija na aukcijama je prodalo jednogodišnje trezorske zapise za 1,188 milijardi kuna po kamatnoj stopi 0,08% te 81 milijuna kuna po 0,07%, dok je 32 milijuna trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu prvi put izdano uz negativan prinos po -0,05%. Višak likvidnosti u sustavu i dalje je visok te iznosi preko 30 milijardi kuna.

Tečajnica fondova ZB Investa