Ministri financija eurozone u ranim su jutarnjim satima u utorak završili sastanak koji nije iznjedrio konačni sporazum u vezi uspostave 750 milijardi eura vrijednog kriznog fonda, dogovorenog kako bi se spriječilo da zemlje članice dođu u situaciju da ne mogu vraćati dugove.

Sastanak ministara održao se u ponedjeljak nakon što je euro potonuo na najnižu razinu u četiri godine prema dolaru, te se njime trgovalo po 1,2237 dolara. Kasnije se oporavio, vrativši se iznad 1,23 dolara, no i dalje se drži osjetno ispod 1,3 dolara zabilježenog 10. svibnja nakon što je dogovoren spomenuti paket.

Luksemburški premijer Jean-Claude Juncker, koji predsjeda odborom ministara financija eurozone, pokušao je umiriti tržišta u vezi s inflacijom, naglašavajući također da je euro i dalje "kredibilna valuta", unatoč dužničkoj krizi koja je izbila zbog zemalja poput Grčke.

"Vjerujemo da je euro kredibilna valuta, stabilnost cijena u potpunosti je očuvana u eurozoni u proteklih 11 godina i jednako će tako biti održavana u godinama koje slijede. To je glavna osobina eura i velika prednost za ulagače", kazao je Juncker.

Ustvrdio je međutim da će biti potrebno održati još jedan sastanak eurozone u petak kako bi se razradila neriješena pitanja u vezi uspostave financijske agencije koja bi bila zadužena za poslove vezane uz uplate doprinosa zemalja-članica eurozone u navedeni novi mehanizam za spašavanje.

Razgovori bi se trebali održati na marginama prvog sastanka radne skupine zadužene za reforme eurozone, koju čine ministri financija 27 zemalja članica EU-a a čiji je predsjedatelj predsjednik EU-a Herman Van Rompuy.

"Određene tehničke pojedinosti i pravna pitanja još treba razjasniti, za što je potrebno nekoliko dana", kazao je europski povjerenika za gospodarstvo Olli Rehn.

Diplomati pojašnjavaju da neke zemlje, poglavito Njemačka i Nizozemska, zagovaraju da odobrenje svakog podnesenog zahtjeva za pomoći iz tog europskog paketa, dogovorenog s ciljem očuvanja financijske stabilnosti, bude uvjetovano jednoglasnom podrškom vlada članica eurozone.

Druge zemlje, predvođene Francuskom, tvrde pak da bi nova agencija trebala imala ovlasti da samostalno odlučuje o takvim zahtjevima, temeljem dogovorenih parametara.

Razgovori ministara dva su puta prekidani kako bi se Njemačkoj i Francuskoj, najvećim gospodarstvima eurozone, omogućili bilateralni pregovori, no ministri tih zemalja nastojali su umanjiti važnost međusobnih neslaganja.

Ministri su razmatrali prijedloge za uvođenje strožih proračunskih pravila radi podupiranja eurozone a pozdravili su prijedloge Europske komisije da se dozvoli zemljama članicama da međusobno razmatraju planove potrošnje prije njihova podnošenja na usvajanje u nacionalnim parlamentima.

"Svi držimo da iznijeti prijedloge vode u pravom smjeru", kazao je Juncker.

Nijemci zagovaraju uvođenje strože fiskalne discipline među članicama do te mjere da sugeriraju uvođenje zakona o zaustavljanju zaduženosti širom eurozone, kojim bi se manjak neke zemlje od 2016. ograničivao na 0,35 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Pakt o stabilnosti i rastu nalaže gornju granicu proračunskog manjka od tri posto BDP-a, koju međutim redovno krše mnoge zemlje članice.