Iako je stanje u gospodarstvima u regiji i dalje vrlo složeno te se oporavak čini prilično dalek, treba imati na umu da dionička tržišta, negativna ili pozitivna kretanja u gospodarstvu unaprijed uzimaju u obzir te na njih reagiraju. Tako smo prije nekoliko godina vidjeli snažan pad dionica i prije nego je kriza realnog sektora uzela maha, a isti scenarij će se desiti i prije oporavka realnog sektora. Takva situacija je trenutno na zapadnim tržištima, gdje sve učestalije dolaze pozitivne vijesti iz realnog sektora a pojedini indeksi su na rekordnim razinama.

Što se hrvatskog tržišta tiče, kao što je općepoznato, najviše su krizom pogođeni građevinski i brodarski sektor. U ostalim sektorima, neke kompanije imale su pogoršanje poslovanja, ali se uglavnom ne radi o ničemu dramatičnom niti im je vitalno ugroženo poslovanje, dok neke kompanije već bilježe oporavak. Ukoliko se njihov oporavak poslovanja nastavi, a cijene dionica ostanu na istim razinama, postati će povoljne prilike za investiranje ( ili još povoljnije prilike nego što su sada) i to će prije ili kasnije privući investitore. Ne treba smetnuti s uma da je slična situacija na tržištu kapitala, a i u hrvatskom gospodarstvu, bila i prije desetak godina, nakon čega je uslijedio pozitivan dio ciklusa koji je podigao i poslovanje kompanija a i cijene dionica na burzi.

Za očekivati je da će se u budućnosti aktivirati, u jačoj mjeri, i strani investitori. Kada bi se to dogodilo to ne bi bilo ništa novo, naime strani fondovi specijalizirani za regionalna tržišta su već ulazili na ovo tržište te na tržišta regije i prije euforije iz 2006., 2007. godine iako je i tada likvidnost bila niska.

Prepoznali su jeftine prilike u zemljama za koje smatraju da imaju potencijal i željeli su to iskoristiti. Tada je doduše situacija u Europi bila mnogo povoljnija nego što je sada ali je sa druge strane politička situacija u regiji bila daleko složenija. Sada kad je Hrvatska praktički prekoračila prag ulaska u EU, a Srbija ima status kandidata, to sasvim drugačije izgleda iz perspektive nekog stranog investitora. Također ne treba smetnuti s uma i veliku asimetriju između zapadnih tržišta i hrvatskog, odnosno regionalnih tržišta, što nam također može biti uporište za optimizam u budućnosti.