Hrvatski fondovski menadžeri lani su se suočavali s brojim izazovima. Domaće tržište kapitala, nažalost, nije doživjelo nikakav pozitivan pomak, čak možda i suprotno. Očekivale su se nove investicijske prilike u obliku inicijalnih javnih ponuda Hrvatskih autocesta (HAC-a) i Hrvatske elektroprivrede (HEP-a), što bi inercijom dovelo i do novih listanja na burzi.

No ta je ideja sredinom godine samo odjednom nestala. Naravno, bilo je sektora koji su postigli uspjeh, ali sve u svemu ništa posebno. 

Najveći izazovi Najviše izazova fondovskim menadžerima donosile su monetarne politike i previranja u svijetu.

Najzanimljiviji segmenti u 2015., odnosno oni koji su unatoč zahtjevnoj situaciji zabilježili određen rast vrijednosti, bili su velika razvijena tržišta. Riječ je ponajprije o velikim europskim tržištima (primjerice njemački DAX), ponajviše uslijed oporavka ekonomije EU, obilato potpomognute slabljenjem eura i velikim sniženjem cijena energenata. Situacija na tržištima u razvoju znatno se pogoršala u drugoj polovici godine zbog usporavanja Kine, pada cijena sirovina te neizvjesnosti u vezi s monetarnom politikom - kaže Miroslav Jurišić, član Uprave Erste Asset Managementa.

Vladimir Perić, portfelj-menadžer Raiffeisen Investa kaže kako su sektori i to, naravno, oni svjetski koji su zabilježili najveći povrat za investitore u 2015. godini bili potrošačka dobra, zdravstvo i tehnologija, a najveće gubitke pretrpjeli su energetski i sektor materijala, što je i razumljivo s obzirom na drastičan pad cijena sirovina i nafte.

Rast imovine U Hrvatskoj je, prema podacima Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga, imovina fondova UCITS, dakle dioničkih, mješovitih, novčanih i obvezničkih na kraju 2015. iznosila 13,85 milijardi kuna, što je za 879,29 milijuna kuna više nego godinu prije. Riječ je o 6,77 posto većoj imovini. Promatrajući fondove pojedinačno, Hanfini podaci pokazuju da je najveći rast imovine imao PBZ Novčani fond. Njegova imovina na kraju godine iznosila je 1,85 milijardi kuna, što je povećanje od 384,47 milijuna kuna. Taj fond inače ulaže u depozite financijskih institucija, državne, municipalne i dužničke gospodarske vrijednosne papire i instrumente tržišta novca koje je izdala te za koje garantira RH kao i papire država članica EU i ostalih država članica OECD-a ili Srednjoeuropske zone slobodne trgovine (CEFTA).

Drugi prema rastu imovine obveznički je fond Erste Asset Managementa. Imovina tog fonda porasla je u odnosu na godinu ranije za gotovo 219 milijuna kuna. Na kraju godine fond Erste Adriatic Bond, koji ulaže u kratkoročne i dugoročne dužničke vrijednosne papire te instrumente tržišta novca izdane u Hrvatskoj, u državama članicama OECD-a i EU, SAD-u, Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji, imao je imovinu od 537,85 milijuna kuna. Neka društva koja upravljaju investicijskim fondovima lani su pak odlučila pokrenuti nove fondove. 

Iskustvo nam govori da se građanstvo još uvijek boji rizika, kao što možemo vidjeti u rastućem trendu imovine novčanih fondova zadnjih sedam, osam godina. Građani se još uvijek nisu okrenuli rizičnijem ulaganju kao što su klasični mješoviti ili dionički fondovi. No s obzirom na toda su prinosi novčanih fondova izrazito niski, a kamatne stope na oročenja u padajućem trendu zadnjih godina, ljudi su skloniji ulagati u strukturirane fondove - objašnjava Igor Filipović, junior portfolio menadžer OTP Investa. 

Primjer ′najjednostavnijega′ takvog strukturiranog fonda je onaj s dospijećem i zaštićenom glavnicom. Ulagateljima se isplaćuju početno uložena novčana sredstava bez gubitka na kraju razdoblja ulaganja (dospijeća fonda) uz potencijalnu zaradu.

Ulagatelji se odriču malog povrata koji bi ostvarili putem depozita u zamjenu za potencijalno mnogo veći povrat koji mogu ostvariti ulaganjem u ovakav fond. No valja naglasiti da se u slučaju tako strukturiranog fonda ulagatelji ipak ne izlažu riziku niti dijela gubitka svog početnog uloga. Uspješno pokrenuti strukturirani fondovi u posljednje vrijeme samo podupiru tezu da građani žele ulagati, ali da se i dalje izrazito boje rizika - ističe Filipović.

Iskopavanje prilika Što se tiče sektora na domaćem tržištu koji su u 2015. bili interesantni fondovskim menadžerima, izdvaja se turistički, u kojem je zabilježen snažan rast cijena, ali ima i poduzeća iz drugih sektora koja su imala lijep rast cijena i to uz redovite dividende.

Teško je predvidjeti koji će sektor dominirati u 2016., ali od turizma se i dalje mogu očekivati dobri rezultati, što bi trebalo dati dobar poticaj za dionice turističkih kompanija. Isto tako, postoje i neke izvozno orijentirane industrije od kojih se može očekivati dobro poslovanje. Također, utjecaj na uspješnost pojedinog sektora imat će i stanje na svjetskim burzama te razvoj situacije u Kini i u vezi s naftom, iako će bez obzira na turbulencije uvijek biti dionica na kojima je moguće ostvariti zaradu - smatra Boriš Guljaš, predsjednik Uprave HPB Investa.

Dakle, pored sporadičnih investicijskih prilika kojih se nađe na hrvatskom tržištu kapitala, fondovskim menadžerima ne preostaje ništa drugo nego i dalje tražiti kompanije i prilike kojima će svojim investitorima donijeti zaradu. Budući da je nova vlada tek počela raditi, da proračun za ovu godinu tek treba donijeti i da će proteći mjeseci dok se sve ne posloži, fondovska industrija nema izbora nego ′kopati′ i tražiti svoje prilike. Još uvijek se svi nadaju da će politika napokon shvatiti važnost tržišta kapitala i svojim odlukama dati mu potporu.