Pogođena globalnom gospodarskom krizom globalna industrija plina vjerojatno će ove godine biti pogođena padom proizvodnje od 4,8 posto, što bi bila najgora izvedba toga sektora u zadnjih 40 godina, upozoravaju iz međunarodnog plinskog udruženja Cedigaz.

To udruženje sa sjedištem u Parizu jučer je objavilo da se u 2009. očekuje pad potražnje za plinom za pet do 6,5 posto. Prema najcrnjim prognozama Cedigaza potrošnja plina najvjerojatnije neće prije 2014. dostići razine iz 2008. Blagi rast proizvodnje plina ipak se očekuje u 2010., premda po nižim stopama u usporedbi s prijašnjim godinama, u rasponu od 1,8 do 2,4 posto. U Cedigazu ukazuju na pad količina plina koji se dopremao putem plinovoda u 2009. za 10-15 posto, što se ponajprije pripisuje oštrom padu potrošnje u Zajednici nezavisnih država (ZND), nekadašnjem Sovjetskom Savezu.

"Ove su godine neke zemlje povećale ulaganja u aktivnosti vezane uz ukapljeni prirodni plin, budući da je zbog nižih cijena konkurentniji u odnosu na plin koji se doprema putem plinovoda", kazala je glavna ekonomistica Cedigaza Armelle Lecarpentier na tiskovnoj konferenciji. "To izaziva čitav niz neizvjesnosti za velike projekte gradnje plinovoda koji će s obzirom na generalno ozračje po mome mišljenju kasniti", tumači dalje ona.

U svjetlu ograničenja vezanih uz zaštitu okoliša, prirodni plin će vjerojatno zauzimati sve veću ulogu u globalnoj mješavini energenata. Istraživanje toga udruženja također je ustvrdilo da je globalna kriza izazvala nagle promjene cijene koje su oslabile povezanost cijena plina s onima nafte. Takav razvoj situacije proizlazi iz povećane proizvodnje nekonvencionalnog plina u SAD-a u i prekomjerne opskrbe ukapljenim prirodnim plinom.

"Nova konfiguracija cijena ne čini se održivom kroz dulje vrijeme i pokreće određena pitanja u vezi uobičajene prakse indeksacije cijena plina vezane uz cijene nafte u dugoročnim europskim i azijskim ugovorima", kazala je Lecarpentier. Dugoročni ugovori zemalja koje uvoze zemni plin sadrže cjenovnu indeksaciju vezanu uz naftu.