Treba li tržište kapitala realnoj ekonomiji ili ona više treba tržištu kapitala, bila je tema panela drugog dana konferencije Hrvatskog novčanog tržišta u Opatiji kojem je fokus bio na nebankovnim dijelu industrije.

Slab promet i pad imovine većine ključnih igrača ponovno je vratilo fokus na financiranje kod banaka pa je jasno zašto se industrija pita ima li smisla tražiti novac na tržištu kapitala.

"Danas je glavno pitanje na burzi koliko je prometa premalo?", slikovita je čelnica ZSE Ivana Gažić. "Često se čuje da je burza institucija od javnog interesa, a iako je burza korištena kao poligon za velike privatizacijske procese prije par godina, danas nemam osjećaj da druge institucije brinu o nama", kaže Ivana Gažić. "Nije samo da privatne kompanije ne ispunjavaju svoje obveze prema burzi nego i država. Primjerice, o privatizaciji Croatia osiguranja mi najprije čitamo u novinama, a to je nezamislivo na razvijenim tržištima", kazala je.

Predsjednik Uprave Janafa Dragan Kovačević požalio se da ulagači koji imaju novac za investicije danas su u situaciji da nemaju "kuda s novcima". "Poslije nepotrebne propasti jedne banke još neke druge male banke reći će 'hvala lijepo' jer ne mogu pokrivati troškove", kaže Kovačević dodajući da i u velikim bankama šalju signale da stanje ni sjajno ni u njihovim maticama. "To je realnost, a ne pesimizam", kaže. O ulozi tržišta kapitala on nema dvojbe. "Tržišta kapitala nikog nisu izvukla iz recesije, oni su sve u nju i uvukli. Danas u Hrvatskoj ni ne postoji tržište kapitala", istaknuo je nekadašnji šef Hagene, jedne od preteča Hanfe, poručivši okupljenim financijašima da "više nisu 'in'".

"U zadnjih godinu dana promijenilo se shvaćanje uloge mirovinskih fondova i oni su preuzeli ulogu aktivnih dioničara u čemu bi im i regulator trebao ići na ruku. Puno se pričalo o njihovom zajedničkom djelovanju; ja mislim da baš trebaju zajednički djelovati kako bi unaprijedili tvrtke u koje su ušli", kazao je Danijel Nevidal iz Interkapitala. Moderator panela, predsjednik Uprave Erste Plavog mirovinskog fonda Petar Vlaić, rekao je da je aktivizam institucionalnih ulagača dao rezultata i promjene su vidljive unatoč otporima na početku. "Ne slažem se da mirovinski fondovi trebaju ulagati u baš sve tvrtke jer naša zadaća nije spašavanje hrvatskog gospodarstva već stvaranje budućih mirovina za članove", poručio je.

Osim mirovinaca, potencijala za jače ulaganje imaju i osiguravatelji, no njima su problem ograničenja. "Najveći problem u za veća ulaganja u Hrvatskoj je što u segmentu životnih osiguranja moramo biti ročno usklađeni. Nama je prosječna ročnost životnih polica 22 godine, a državne obveznice izdaju se na najviše deset godina", ističe član Uprave Allianza Zagreb Kristijan Buk. U inozemstvu Allianz ulaže, primjerice, u vjetroelektrane, šoping centre i parkirališta.

Podaci o trgovanju govore da se danas na njemačkim burzama trguje kao prije sedam godina, New York i London su na pola prometa, a ZSE "na nuli", prezentirano je na panelu. Oporavka neće biti bez povratka stranih ulagača, kaže Nevidal, no za to je potrebno ponuditi "barem dvije, tri 'blue-chip' dionice jer samo HT nije dovoljan. Neizbježno se potegnulo i pitanje 'shortsellinga' i uvođenja certifikata na ZSE. Stjepko Čičak iz Središnjeg depozitarnog klirinškog društva (SKDD) najavio je da će uskoro predložiti rješenje za radnu skupinu i Hanfu.

Na pitanje zašto na ZSE nema certifikata i derivata, Ivana Gažić, kaže da je burza u pravilima predvidjela trgovanje tim instrumentima, no sad je stvar na izdavateljima. "Banke se fokusiraju na druge stvari, a ne na uvođenje novih instrumenata", rekla je čelnica ZSE.