Na svjetskim valutnim tržištima euro je ojačao i prošloga tjedna, trećega zaredom, zahvaljujući bržem nego što se očekivalo rastu gospodarstava eurozone, posebice njemačkoga, i nadi da će se pronaći kompromisno rješenje za grčke dužničke probleme.

Tečaj eura porastao je prošloga tjedna prema američkoj valuti 0,7 posto, na 1,1390 dolara.

Euro je ojačao i u odnosu na japansku valutu, pa je njegova cijena porasla 0,4 posto, na 135,30 jena.

Dolar je, pak, oslabio prema ′japancu′, za 0,3 posto, na 118,75 jena.

Pozitivno je na euro utjecao podatak da je gospodarstvo eurozone u posljednjem lanjskom kvartalu poraslo 0,3 posto, više u odnosu na očekivanja od 0,2 posto. Pritom je ulagače najviše ohrabrio rast njemačkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,7 posto, znatno više od 0,3 posto koliko se očekivalo i znatno brže u odnosu na 0,1-postotan rast u trećem kvartalu.

"To je munjevit oporavak. Još polovicom prošle godine Njemačkoj je prijetila recesija, no gospodarstvo je od tada snažno poraslo. Činjenica da se rast zahvaljuje jačanju domaće potražnje daje nam čvrsto temelje za optimizam", kaže Andreas Rees, ekonomist u UniCreditu.

Europsku valutu podržava i nada da će uskoro Atena i njezini partneri u eurozoni pronaći kompromisno rješenje za grčke dužničke probleme. Prošloga je tjedna bilo puno kontradiktornih informacija o tome, od toga da je postignut napredak u pregovorima, do toga da bi Grčka mogla izaći iz eurozone.

Grčka i ministri financija eurozone pokušat će ponovno u ponedjeljak prevladati razlike. Ipak, u posljednja tri tjedna, otkako je Siriza pobijedila na parlamentarnim izborima, previranja oko financiranja Grčke i nagađanja o njezinoj budućnosti u eurozoni nisu značajnije uzdrmala tečaj eura, primjećuju analitičari.

"To uistinu pokazuje da sva ta rasprava koja se vodi oko Grčke nije izazvala spiralno urušavanje tečaja eura", kaže Simon Derrick, izvršni direktor u banci BNY Mellon.

Podršku euru pružila je i vijest da su Njemačka, Francuska, Rusija i Ukrajina postigli dogovor o primirju u Ukrajini.

S druge strane, dolar je posljednjih tjedana pod pritiskom niza pokazatelja da se rast američkog gospodarstva usporava, nakon impresivnog 5-postotng skoka u trećem lanjskom tromjesečju, što bi moglo navesti tamošnju središnju banku Fed na odgodu odluke o povećanju kamata.

Prošloga je tjedna objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u porastao samo 0,1 posto, manje nego mjesec dana prije i manje nego što se očekivalo.

Analitičari kažu da je Fed pod pritiskom da odgodi planirano zaoštravanje monetarne politike i zbog toga što sve više središnjih banaka u svijetu čini upravo suprotno - ublažuje monetarnu politiku.

Tako je prošloga tjedna švedska središnja banka iznenadila smanjenjem kamatnih stopa u negativno područje i najavila kvantitativno popuštanje monetarne politike.

"I dok mnoge središnje banke olabavljuju monetarnu politiku, njihove valute slabe. To vodi jačanju dolara, što ne pogoduje američkom gospodarstvu", kaže Daisuke Uno, strateg u Sumitomo Mitsui Bank.

Dodaje i to da bi ulagači trebali više pažnje posvetiti upozorenju američkog ministra financija Jacka Lewa da će Washington odgovoriti zemljama koje namjerno slabe svoje valute kako bi zadobile nepoštenu trgovinsku prednost.