Eurom se jutros trgovalo po 1,2275 dolara, što znači da mu je cijena porasla blagih 0,2 posto u usporedbi sa zatvaranjem tržišta u petak. U prošlom je tjednu oslabio najviše od studenoga 2016. godine.

Američka je valuta u takvom ozračju oslabila i 0,1 posto prema japanskoj, skliznuvši na 108,69 jena, no zadržala se iznad 108,05 jena, najnižih razina od 11. rujna, na koje je skliznula nakratko u petak. U prošlom je tjednu oslabila gotovo 1,3 posto prema jenu.

Dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, jutros je tako oslabio 0,2 posto, nakon što je u prošlome tjednu ostvario najveće tjedne dobitke od 2016. godine.

Val prodaja dionica u prošlome tjednu prelio se i na valutna tržišta, no promjene valutnih tečajeva bile su znatno prigušenije u usporedbi s onima kod drugih vrsta imovine.

Nakon prošlotjednih previranja, jutros se na tržištima opet može primijetiti nešto veća sklonost rizičnijim ulaganjima. U takvom ozračju podršku su dobile valute tržišta u nastajanju koje nose veće prinose, kao i one vezane uz kretanje cijena sirovina i ruda, poput australskog i kanadskog dolara, premda njihovi dobitci nisu bili izrazitiji.

Japanska valuta obično jača u nestabilnim vremenima jer ima podršku u višku na tekućem računu bilance plaćanje, zahvaljujući kojem je otpornija u usporedbi s valutama zemalja čije zemlje bilježe deficite.

"U određenoj se mjeri na tržišta ponovo vratila sklonost ulagača ka rizičnijim investicijama", kazao je valutni analitičar u Nordea Marketsu Niels Christensen. Dodao je također da će američko izvješće o inflaciji koje se očekuje sredinom tjedna biti ključno za usmjeravanje tržište u ovome tjednu.