Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica porasle, pa je STOXX 600 indeks dosegnuo novu rekordnu razinu, dok ulagači prate nova poslovna izvješća europskih kompanija.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,3 posto, pa je dosegnuo novu rekordnu razinu.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,36 posto, na 8.730 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,35 posto, na 21.860 bodova, a pariški CAC 0,37 posto, na 8.005 bodova.

Europski ulagači ignoriraju prijetnje carinama iz Washingtona, a u njihovom su fokusu kvartalni poslovni rezultati europskih kompanija.

I na većini azijskih burzi cijene su dionica porasle. MSCI indeks azijskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,3 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 0,1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,6 i 1,8 posto. U Južnoj Koreji i Australiji su, pak, blago pale.

Na kineskim burzama i dalje najviše rastu cijene dionica kompanija koje razvijaju umjetnu inteligenciju, kao i proizvođača čipova, što se zahvaljuje velikom uspjehu AI modela kineske startup kompanije DeepSeek u zapadnim zemljama.

No, trguje se oprezno jer danas na snagu stupaju carine koje je Kina nametnula na uvoz određenih proizvoda iz SAD-a, među ostalim, na naftu i plin.

To je Peking najavio još prošloga tjedna, kada je Washington uveo carine od 10 posto na uvoz kineskih proizvoda.

Tada je Trump kazao da će uskoro razgovarati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, no dosad još nema vijesti o razgovoru.

Zbog toga se ulagači plaše trgovinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava.

Nesigurnost na tržištima posljedica je, također, Trumpove najave da će ovoga tjedna uvesti carine od 25 posto na sav uvoz aluminija i čelika te uvesti recipročne carine mnogim zemljama koje naplaćuju carine na uvoz američkih proizvoda.

„Uvođenje carina može biti strateško oružje u Trumpovim pregovorima ili početak duljeg trgovinskog rata. Gotovo polovicu uvoza u SAD čine sirovine i poluproizvodi namijenjeni američkim proizvođačima, što znači da će te kompanije morati ili prebaciti povećane troškove na potrošače ili smanjiti svoje marže ili potpuno prilagoditi svoje nabavne lance", objašnjava Stephen Dover, direktor u institutu Franklin Templeton.