STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je oko 9,45 sati u minusu 0,2 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,80 posto, na 7.450 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,75 posto, na 12.193 boda, a pariški CAC 0,90 posto, na 5.442 boda.

Pritisak na burze posljedica je naznaka da će američka središnja banka nastaviti s agresivnim povećanjem kamatnih stopa, nakon novih podataka koji pokazuju da najveće svjetsko gospodarstvo snažno raste.

Jučer je objavljeno da je u rujnu broj zaposlenih u privatnom sektoru SAD-a porastao za 230.000, najviše od veljače, dok je istodobno aktivnost u uslužnom sektoru dosegnula najvišu razinu u 21 godinu.

Ti podaci ukazuju na nastavak snažnog rasta gospodarstva, pa se očekuje da će Fed povećavati kamate kako bi spriječio pregrijavanje gospodarstva i jačanje inflacije.

Trgovci na tržištu novca procjenjuju da izgledi da će Fed u prosincu ponovno povećati kamate iznose gotovo 80 posto. Od početka godine Fed je u tri navrata povećao kamatne stope za po 0,25 postotnih bodova, a za toliko bi cijena novca mogla biti podignuta i u prosincu.

Ulagači na tržištu kapitala donedavno su se nadali da je ciklus povećanja kamata u SAD-u pri kraju, no Fed je prošloga tjedna signalizirao da bi, osim u prosincu, kamate mogao povećati još u tri navrata u idućoj godini, a potom još jednom na početku 2020.

Predsjednik Feda Jerome Powell poručio je ovih dana da su gospodarski izgledi „izuzetno pozitivni" i da bi kamate mogle porasti iznad ′neutralne′ razine, između 2,5 i 3 posto, koja označava da monetarne politika nije ni poticajna ni restriktivna.

Zbog toga rastu prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice, pa su jutros dosegnuli 3,18 posto, najvišu razinu u više od sedam godina, dok su prinosi na dvogodišnje obveznice dosegnuli najviše razine u više od deset godina.

Ulagači su oprezni i zbog situacije u Italiji, nakon što je tamošnja vlada poručila da, ipak, kani u idućim godinama smanjivati proračunski deficit.

Prošloga je tjedna talijanska vlada odlučila da će u iduće tri godine proračunski manjak iznositi 2,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), čime se usprotivila željama Bruxellesa, pa se nagađalo da će Europska komisija odbaciti prijedlog proračuna talijanske vlade.

Doduše, ciljani proračunski manjak od 2,4 posto BDP ispod je gornje granice od 3 posto propisane pravilima EU, no Italija je obećala Bruxellesu da će odlučno smanjivati deficit kako bi zaustavila rast njezinog golemog javnog duga, koji iznosi oko 132 posto BDP-a i najveći je u EU nakon grčkog.

I na azijskim su burzama cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica oko 9,45 sati bio u minusu 1,7 posto.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skliznuo 0,6 posto, na 23.975 bodova.