Na europskim je burzama u srijedu zaustavljeno klizanje indeksa, nakon dva negativna dana, jer se ulagači nadaju popuštanju monetarne politike, dok su dionice u energetskom sektoru pod snažnim pritiskom zbog pada cijena nafte.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je u 12,00 sati u blagom plusu, nakon što je u prethdna dva dana izgubio oko 3 posto.

Londonski FTSE indeks bio je istodobno na dobitku 0,15 posto, na 6.068 bodova, a za toliko je ojačao i pariški CAC, dosegnuvši 4.548 bodova. Frankfurtski DAX porastao je, pak, 0,10 posto, na 10.027 bodova.

Na samom početku današnjeg trgovanja ti su indeksi bili na dobitku do 0,8 posto, zahvaljujući korekciji cijena dionica nakon dva dana pada. Međutim, ubrzo se smjer tržišta preokrenuo.

„Tržišta su nestabilna jer ulagači nisu sigurni je li sada pravi trenutak za kupnju dionica, nakon njihovog oštrog pada u posljednjih mjesec dana", kaže Paul Chesterton, trgovac u brokerskoj kući Peregrine & Black.

Nesigurnost je posljedica naznaka usporavanja rasta globalnog gospodarstva. Jučer objavljeni podaci tvrtke Markit pokazali su da se rast proizvodnih aktivnosti u najvećim svjetskim gospodarstvima usporava ili, u najboljem slučaju, stagnira, što najavljuje slabljenje rasta cjelokupnog globalnog gospodarstva.

Na slabosti svjetskog gospodarstva jučer je upozorila i Christine Lagarde, čelnica MMF-a, kazavši kako će ove godine rast u svijetu biti slabiji nego što se mislilo prije samo dva mjeseca.

Zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva, posebice kineskog, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, za očekivati je slabljenje potražnju za njima, pa su cijene sirovina pod pritiskom.

Jučer je cijena nafte potonula više od 8 posto, a jutros je na američkom tržištu pala za još jedan dolar, na 44,40 dolara po barelu. Zbog toga su, pak, pod pritiskom dionice u rudarskom i energetskom sektoru.

Ulagače na oprez navodi i nastavak nestabilnosti kineskih burzi. U Šangaju su jutros u jednom trenutku indeksi potonuli više od 4 posto, no kasnije su gubici gotovo sasvim anulirani, što se, kažu analitičari, zahvaljuje pritisku kineskih vlasti na najveće brokerske kuće.

Devet brokerskih kuća obećalo je u kupnju dionica uložiti dodatnih 30 milijardi juana ili oko 4,7 milijardi dolara kako bi se stabiliziralo tržište, pišu tamošnji mediji.

No, analitičari ne vjeruju da to može promijeniti dugoročne trendove na kineskim burzama, na kojima su od polovice lipnja cijene dionica pale oko 40 posto.

S druge strane, podršku europskim burzama pruža nada ulagača da bi Europska središnja banka (ECB) upravo zbog potresa na financijskim tržištima mogla dodatno olabaviti monetarnu politiku. U četvrtak se na redovnoj sjednici sastaju čelnici ECB-a, nakon koje će predsjednik banke Mario Draghi održati konferenciju za medije.

„Draghi bi mogao signalizirati, ako već ne jasno najaviti, da bi ECB mogla dodatno olabaviti monetarnu politiku ako se previranja na tržištima nastave", kaže Paul Chesterton.

Špekulira se, također, da bi zbog nestabilnosti financijskih tržišta američki Fed mogao odgoditi povećanje kamatnih stopa do kraja ove ili početka iduće godine.