Indikatore razlikujemo prema tome predviđaju li ciklus, potvrđuju li ga ili se kreću sinkronizirano sa ciklusom. Tako imamo „vodeće" indikatore (leading indicators) koji se mijenjaju prije ekonomskog ciklusa i nagovještaju trend, „istovremene" indikatore (coincident indicators) koji se kreću paralelno sa trendom i „zaostale" indikatore (lagging indicators) koji se mijenjaju nakon ekonomskog ciklusa i služe kao potvrda trenda. Među važnije „vodeće" indikatore ubrajamo dionička tržišta, proizvodnu aktivnost, očekivanja potrošača, broj novoizdanih građevinskih dozvola i razliku između desetogodišnje kamatne stope i Fed-ove kamatne stope. Istovremeni indikatori su: broj dodanih poslova u nepoljoprivrednim sektorima, osobni dohodak, industrijska proizvodnja i prihodi ostvareni trgovinom i u proizvodnji. Važniji „zaostali" indikatori su prosječno trajanje nezaposlenosti, omjer inventara i prodaje, cijena rada po jedinici proizvoda i krediti komercijalnim i institucionalnim klijentima. Na grafu 1. prikazani su indeksi vodećih, istovremenih i zaostalih indikatora kao i godišnje promjene u BDP-u u postocima. Podaci se odnose na SAD.

Makroekonomski Indikatori i godišnji rast BDP-a u %

Ekonomski ciklusi i njihov utjecaj na sektore

Raspoznajemo 4 faze ekonomskih ciklusa: ekspanzija, vrhunac, recesija ili kontrakcija i prolazna (trough) faza. Ti ciklusi mogu biti različitog trajanja i snage. Ekspanziju obilježava rast realnog BDP-a, zaposlenosti i osobne potrošnje te početak investicija. U ranom periodu ekspanzije centralne banke provode ekspanzivnu monetarnu politiku i time smanjuju kamatne stope, što povećava kreditnu aktivnost banaka. Svi sektori bilježe rast, a najveći rast bilježe ciklički sektori među kojima se ističu sektori cikličke potrošačke robe (consumer discretionary) i financija.

Srednju fazu ekspanzije obilježava vrhunac rasta BDP-a, snažna kreditna aktivnost i prelazak monetarne politike u neutralni stav. Bilježe se rast industrijske proizvodnje, kompanije kreću u ciklus većih ulaganja što pogoduje proizvodnom, industrijskom i energetskom sektoru. Završna faza ekspanzije se podudara s vrhuncem ekonomskog ciklusa. Stope rasta BDP-a i prihodi kompanija dosežu najveće stope rasta, inflacija na krilima veće zaposlenosti bilježi rast, a vodeći indikatori poput povjerenja potrošača i dionička tržišta ukazuju na okretanje ciklusa. Kao posljedica veće iskorištenosti kapaciteta, potražnja za sirovinama i energijom je na vrhuncu pa tako u ovoj fazi ti sektori bilježe najbolje rezultate. Monetarna politika postaje restriktivna kako bi „ohladila" ekonomiju i smanjila inflaciju. Pad BDP-a, rast nezaposlenosti i deflacija glavna su obilježja recesije ili kontrakcije. Kompanije imaju povećani omjer zaliha i prodaje, a prihodi se smanjuju. U takvom ciklusu defanzivni sektori imaju bolju izvedbu od tržišta. Među defanzivne sektore ubrajamo: necikličke potrošačke robe (consumer staples), telekome i komunalije (utilities). Na grafu iznad (Graf 2.) prikazane su izvedbe pojedinih sektora u raznim ciklusima. 2002. godine krenuo je ekspanzivni ciklus koji je trajao do kraja 2007. godine kada je nastupila recesija koja je trajala do početka 2009. Tada kreće ponovna ekspanzija koja traje do danas.

Iako ovakva analiza može pomoći kod investicijske odluke, važno je napomenuti da unutar industrija postoje faktori koji nekada prevladaju „makroekonomske" faktore. U energetskom sektoru na primjer, cijena nafte je ključan faktor u poslovanja kompanija i ona u većem djelu određuje njihovo poslovanje. Također je vidljivo da je nekretninski sektor u godinama prije krize 2008. godine imao izvedbe bolje od tržišta ali se poslije pokazalo kako je to bilo zbog cjenovnog balona koji je zahvatio taj sektor.

Prinosi S&P 500 indeksa i GICS sektora iz istog indeksa kroz razdoblje od 2002. do 2017.

*Ako je sektor imao izvedbu bolju od indeksa (S&P 500) označen je zelenom bojom, ako je izvedba bila lošija označen je crvenom bojom, dok su sektori s izvedbom na razini indeksa obilježeni žutom bojom.

Gdje se nalazimo?

Trenutni konsenzus analitičara jest da se nalazimo u ekspanzivnom razdoblju. Inflacija u Eurozoni je ispod ciljane razine dok u SAD-u zadnji podaci pokazuju pojavu nešto jače inflacije koja je izazvala zabrinutost investitora oko ubrzanog rasta kamatnih stopa i uzrokovala je nedavnu korekciju tržišta. Monetarne politike FED-a i ECB-a i dalje su ekspanzivne, no Amerika je u nešto kasnijem stadiju pošto je FED počeo s dizanjem kamatnih stopa. Iako je ova ekspanzija 3. najduža u povijesti, ekonomski indikatori zasad ne pokazuju kako bi trebali biti zabrinuti oko skorog preokreta ciklusa. Naprotiv, revizije očekivanih dobiti kompanija na bolje, veće očekivane stope rasta vodećih ekonomija i rast zaposlenosti potvrđuju tezu kako smo još u ekspanzivnom ciklusu.

Trajanje i izvedba S&P 500 indeksa tokom ekspanzija od 1970.

Naša strategija

U skladu sa našom ocjenom ekonomskog ciklusa, za koji smatramo da je u kasnoj ekspanzivnoj fazi naši dionički fondovi InterCapital SEE Equity i InterCapital Global Equity orijentirani su prema cikličkim sektorima. Istovremeno pomno pratimo vodeće indikatore kako bi na vrijeme primijetili signale promjene trenda.

Izvor: Tomislav Kamenski, InterCapital Asset Management d.o.o.