Iduće godine gospodarski bi rast trebao iznositi 4,2%, procjenjuju u zagrebačkom Ekonomskom institutu. Stručnjaci zagrebačkog Ekonomskog instituta (EIZG) prognoziraju da će u Hrvatskoj ove godine biti ostvaren rast BDP-a od 4,7 posto, a u idućoj godini 4,2 posto. U prvom je tromjesečju 2006. godine hrvatsko gospodarstvo snažno raslo, prvenstveno zbog iznimne ekspanzije investicija, jačanja izvoza, te solidnog rasta osobne potrošnje, ističe se u priopćenju za javnost u povodu objavljivanja novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.
Ipak, napominje se, u narednom se razdoblju očekuje postupno ublažavanje dinamičnih tendencija, što bi trebalo osigurati rast od 4,7 posto u ovoj, te 4,2 posto u idućoj godini. Očekuje se smanjivanje ekspanzivnosti monetarne i fiskalne politike kako bi deficit tekućeg računa bilance plaćanja ostao u održivim okvirima.
Najsnažniji doprinos rastu davat će investicije i osobna potrošnja, uz daljnje jačanje izvoza. Istodobno, očekuje se zadržavanje pozitivnih tendencija na tržištu rada, uz pad stope nezaposlenosti i postupni rast plaća.
Stopa inflacije trebala bi se postupno smanjivati na oko 3 posto u 2007., pri čemu su značajni rizici vezani uz kretanje cijene naftnih derivata i mogući rast administrativno reguliranih cijena.
Glavni gospodarski rizici, ocjenjuje se, odnose se održivost visokog rasta u situaciji relativno snažne neravnoteže u razmjeni s inozemstvom uz istovremenu aprecijaciju kune i prilično neambiciozno smanjivanje fiskalnog deficita.
Hrvatsko gospodarstvo, ističe se, zabilježilo je u prvom tromjesečju 2006. rast od 6,0 posto u odnosu na isto razdoblje lani, odražavajući tako iznimno pozitivna kretanja kod investicija (rast 18,1 posto) i izvoza (rast 14 posto), uz solidno kretanje osobne potrošnje (rast 4 posto).
Međugodišnji rast aktivnosti zabilježen je u gotovo svim važnijim sektorima gospodarstva, a ponajviše u industriji i građevinarstvu. Zaposlenost je porasla za 0,7 posto u prvih pet mjeseci u usporedbi s istim razdobljem lani, dok je u lipnju nezaposlenost bila 7,8 posto manja nego godinu ranije.
Rast je bio popraćen relativno snažnom monetarnom ekspanzijom, pri čemu je međugodišnji rast kredita u svibnju iznosio 22,9 posto, uz rast stambenih kredita za 38,3 posto. Stopa inflacije ostala je u lipnju relativno visoka, 4 posto, prvenstveno pod utjecajem rasta cijena naftnih derivata.
Snažna ekonomska aktivnost povoljno je utjecala na državni proračun koji ostvaruje relativno visok rast prihoda, što je uz kontrolu rashoda dovelo do manjeg zaduživanja od plana. Po ocjeni analitičara Ekonomskog instituta, domaća gospodarska politika bit će usmjerena na smanjivanje eksterne ranjivosti gospodarstva i nastavak fiskalne konsolidacije, a fiskalno uravnoteženje trebalo bi se postići zdravstvenom reformom, smanjivanjem subvencija i pomoći, kao i reformom javne administracije.
Glavni izvori rasta neće se značajnije mijenjati u odnosu na trenutno stanje, bit će to domaća potražnja, prvenstveno investicije, a potom i osobna potrošnje pod utjecajem rasta plaća i mirovina (točnije prvim tranšama povrata duga). Investicije će usporiti rast, s oko 10 posto koliko se očekuje u ovoj godini, na oko 4,5 posto u idućoj godini.
Uz očekivanu dobru turističku sezonu, ukupan izvoz roba i usluga trebao bi rasti relativno visokim stopama, uz istovremeni prilično snažni uvoz, što će dovesti do povećanja deficita tekućeg računa na oko 7 posto u ovoj godini. Manji intenzitet investicija i nešto slabiji rast iduće godine trebali bi dovesti do usporavanja rasta uvoza, te do smanjivanja deficita na oko 6 posto u idućoj godini. izvor: www.bankamagazine.hr