Čelnik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi naznačio je da je po potrebi spreman odobriti i kupovinu državnih obveznica kako bi se otklonila spirala recesije i deflacije u eurozoni, prenose europski mediji.

U sklopu tromjesečnog ′monetarnog dijaloga" sa zastupnicima Europskog parlamenta Draghi je u ponedjeljak poručio da je bančino upravno vijeće "jedinstveno u čvrstoj odluci da se upotrijebe dodatni nekonvencionalni instrumenti u okviru njegova mandata", prenosi portal EUobserver.

"Nekonvencionalne mjere mogle bi obuhvatiti i kupovinu različitih vrsta imovine, uključujući i državne obveznice", dodao je čelnik ECB-a.

U idućih 18 mjeseci bilanca ECB-a trebala bi biti povećana za oko tisuću milijardi eura, nadomak razini iz 2012. kada je banka intervenirala kako bi stišala špekulacije na tržištu da Italiji i Španjolskoj možda treba financijska pomoć.

Draghi se nada da će taj potez pomoći potaknuti financijsku aktivnost koja bi se onda prelila i prema poduzećima i potrošačima, napominje EUobserver.

Pritom bi kupovina obveznica zemalja eurozone bila novina za ECB koji je dosada kupovao samo imovinu privatnog sektora i zahtijevala bi podršku većine od ukupno 24 člana upravnog vijeća.

Ove je jeseni banka predstavila novi program kupnje imovine, uključujući osigurane obveznice i vrijednosnice, kao i dvogodišnji program jeftinih kredita namijenjenih bankama, kako bi potaknula kreditiranje poduzeća.

U središnjoj monetarnoj instituciji eurozone napominju da unatoč tome što su bankama ponudili milijarde eura jeftinih kredita, taj novac ne pronalazi svoj put do poduzeća. Po Draghijevim riječima, "vrlo blaga monetarna politika ne doseže u dovoljnoj mjeri krajnje zajmoprimce u eurozoni".

Namjera ECB-a da proširi program kupnje imovine i na državne obveznice nailazi na kritiku u utjecajnoj Njemačkoj.

Tako je prošlog tjedna vijeće ekonomskih stručnjaka koje savjetuje vladu kancelarke Angele Merkel i Bundestag upozorilo da bi ECB "trebao izbjeći opsežno povećanje bilance sve dok ne prognozira deflaciju u eurozoni".

Kritičari ECB-a vjeruju također da ublažavanje uvjeta i kriterija za kolaterale za kredite povećava rizik u ECB-ovom portfelju.

Draghi je otklonio takve bojazni, kazavši parlamentarnim zastupnicima da ECB "nikad dosad nije ubilježio gubitak na kreditnim operacijama u eurosustavu".

Upozorio je ipak vlade da moraju preuzeti svoj dio tereta u poticanju gospodarskog rasta.

"Monetarna politika ne može sama po sebi prevladati financijsku fragmentaciju u eurozoni", istaknuo je, dodajući da vlade moraju provesti "strukturne reforme... kako bi poboljšale poslovno okruženje i osigurale poticaje za ulaganja".