Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, iznosio je oko 9,30 sati 97,09 bodova, dok je jučer u isto doba iznosio 96,80 bodova.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu pao s jučerašnjih 113,05 na 112,95 jena.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1330 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1380 dolara.

Osjetne oscilacije dolarova tečaja posljedica su loših signala s američkog tržišta obveznica.

Prinos na 10-godišnje državne obveznice zaronio je na 2,94 posto, najnižu razinu od polovice rujna, pa se razlika između prinosa na 10-godišnje i dvogodišnje obveznice smanjila na najnižu razinu u više od 10 godina.

A ta se razlika pažljivo prati na tržištu jer je tzv. inverzija krivulje prinosa, odnosno veći prinosi na kratkoročne nego na dugoročne obveznice, u pravilu u posljednjih 50 godina prethodila recesiji.

Dio krivulje već je u inverziji, pa su tako već drugi dan zaredom prinosi na dvogodišnje i trogodišnje obveznice veći nego na petogodišnje.

Prema podacima ogranka Feda u Clevelandu, inverzija krivulje prinosa najavila je sedam posljednjih recesija u SAD-u.

No, to nije i potpuno pouzdan pokazatelj, jer ta inverzija, primjerice, u 1966. i 1998. godini nije prethodila recesiji.

„U inicijalnoj fazi inverzije krivulje prinosa ulagače zabrinjava pitanje slijedi li recesija. Stoga reagiraju agresivnije na loše nego na dobre vijesti. Mislim da bi dolar mogao biti u fazi korekcije u okruženju inverzije krivulje prinosa", kaže Masafumi Yamamoto, strateg u tvrtki Mizuho Securities.

A prinosi na obveznice pod pritiskom su od prošloga tjedna kada je predsjednik Feda Jerome Powell kazao da su kamate američke središnje banke blizu neutralnih razina, odnosno onih koje niti potiču niti pritišću gospodarstvo.

To je protumačeno kao poruka da bi ciklus povećanja kamata, koji traje tri godine, mogao biti pri kraju.

Doduše, analitičari očekuju da će Fed u prosincu još jednom povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, već četvrti put ove godine.

No, smatraju i da bi u idućoj godini Fed mogao usporiti tempo povećanja kamata jer se usporava rast najvećih svjetskih gospodarstava, što bi moglo negativno utjecati i na američko, i jer su cijene nafte posljednjih mjeseci oštro pale, što bi moglo izazvati slabljenje inflacijskih pritisaka.

Prije se očekivalo da će u 2019. godini Fed u tri navrata povećati kamatne stope, a potom još jednom na početku 2020. godine.

No, u posljednje vrijeme analitičari smanjuju procjene jer s usporavanjem rasta gospodarstva nema razloga za povećanje cijene novca.

Međutim, analitičare je jučer pokolebao John Williams, predsjednik ogranka Feda u New Yorku, kazavši da bi trebalo očekivati povećanje kamata središnje banke još otprilike godinu dana i pažljivo pratiti rizike na koje ukazuju financijska tržišta.

„Ovo pokazuje da možda Fed ubuduće i neće biti toliko popustljiv koliko su neki mislili", kaže Joseph LaVorgna, ekonomist u tvrtki Natixis.