Cijene nafte na svjetskim tržištima porasle su i prošli tjedan, već četvrti zaredom, pa su u cijelom travnju zabilježile najveći mjesečni skok u sedam godina.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 6,7 posto, na 48,13 dolara, dok je u cijelom travnju skočila 21,5 posto, što je njezin najveći mjesečni skok od svibnja 2009. godine.

Na američkom je tržištu, pak, barel prošloga tjedna poskupio 5 posto, na 45,92 dolara, a u cijelom travnju cijena mu je porasla 20 posto.

Cijene nafte dosegnule su najviše razine u posljednjih pet mjeseci jer se ulagači nadaju jačanju potražnje, a smanjenju proizvodnje.

Tako analitičari investicijske banke Jefferies poručuju da je tržište "došlo u bolju ravnotežu" i da bi se situacija trebala dodatno poboljšati u drugom dijelu godine.

Analitičari Bank of America procjenjuju, pak, da bi u travnju ili svibnju moglo doći do prvog smanjenja globalne proizvodnje nafte na godišnjoj razini od 2013.

Međutim, dio analitičara upozorava da se rast cijena temelji na špekulacijama, dok se zalihe nafte i proizvodnja još uvijek kreću na visokim razinama.

Prema izvješću Reutersa, proizvodnja Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) u travnju je dosegnula najviše razine zadnjih godina.

"Problem je u tome što uspon cijena nafte nije u korelaciji s fundamentima. Fundamenti - visoke zalihe i visoka proizvodnja - nisu se promijenili", poručuje Hamza Khan, strateg u tvrtki ING.

S druge strane, usponu cijena nafte pridonosi slabost dolara, čiji je tečaj prošloga tjedna prema japanskom jenu pao za 5, a prema euru za 2 posto.

Slabiji dolar obično pridonosi usponu cijena nafte jer se cijene izražavaju u dolarima. Kada dolar slabi prema drugim valutama, nafta postaje jeftinija za zemlje s tim valutama, pa potražnja raste.

Podršku cijenama pružili su i podaci o jačanju potrošnje benzina u SAD-u, kao i kineskog uvoza nafte.

Uz to, tvrtka Baker Hughes izvijestila je da je broj bušotina u SAD-u pao i prošloga tjedna, već šestoga zaredom, i to za 11 bušotina, na njih 332, najnižu razinu od studenoga 2009. godine.

Usporedbe radi, u istom tjednu prošle godine u SAD-u je bilo 679 bušotina.

To podržava tezu da je završen trend pada cijena nafte koji traje već gotovo dvije godine. Od sredine 2014. cijene nafte potonule su s više od 100 na otprilike 40 dolara po barelu.

Zbog veće proizvodnje, a slabosti potražnje, početkom veljače, cijene nafte zaronile su duboko ispod 30 dolara, najniže u posljednjih 12 godina, no od tada su skočile gotovo 80 posto jer se ulagači nadaju smanjenju jaza između ponude i potražnje.

Unatoč usponu cijena, ponuda na svjetskim naftnim tržištima i dalje je svakodnevno veća od potražnje, pa analitičari nisu sigurni da bi se rast cijena mogao nastaviti.