Cijene nafte na svjetskim tržištima prošloga su tjedna snažno porasle, drugi tjedan zaredom, jer se ulagači nadaju smanjenju proizvodnje, a jačanju potražnje.

Na londonskom je tržištu cijena barela u petak iznosila 38,72 dolara, što je oko 10 posto više nego tjedan dana prije.

Na američkom je tržištu, pak, barel prošloga tjedna poskupio 5,5 posto, na 34,57 dolara.

Tako je nastavljen oporavak cijena ′crnog zlata′ nakon što su u veljači pale na najniže razine u 12 godina, na otprilike 26 dolara. Od tada su skočile oko 40 posto.

Oporavak cijena zahvaljuje se nadi da će neki od najvećih svjetskih proizvođača ′crnog zlata′ zamrznuti proizvodnju na razinama od siječnja.

S druge strane, izvješće tvrtke Baker Hughes pokazalo je da je u SAD-u već 11. tjedan zaredom smanjen broj bušotina za njih osam, na 392, najnižu razinu od kraja 2009. godine.

Pozitivno su na tržišta nafte utjecali i bolji nego što se očekivalo gospodarski pokazatelji u SAD-u, najvećem svjetskom potrošaču ′crnog zlata′.

Niz posljednjih podataka pokazuje da se rast američkog gospodarstva ubrzava, nakon usporavanja u posljednjem tromjesečju prošle godine, što bi trebalo potaknuti potražnju za naftom.

Zbog toga se ulagači nadaju da su cijene nafte dosegnule dno, kada su zaronila na najniže razine u 12 godina, i da bi mogle dodatno porasti. No, analitičari su oprezni po pitanju ima li prostora za daljnji snažniji rast cijena nafte.

"Ovoga se tjedna očekuje niz gospodarskih pokazatelja iz Kine, koji će odrediti može li se ovaj uspon cijena nastaviti", poručuju analitičari ANZ banke.

Cijene nafte strmoglavile su se od sredine 2014. godine s više od 100 na manje od 40 dolara po barelu, jer je proizvodnja znatno veća od potražnje, koja slabi jer se usporava rast globalnog gospodarstva, ponajviše kineskog, najvećeg svjetskog potrošača sirovina.