Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 1,1 dolar višoj cijeni, od 60,30 dolara. U petak su zaključile trgovanje u minusu 1,95 dolara.

Na kraju prošlog tjedna naftna tržišta uzdrmao je podatak da su proizvođači u SAD-u u proteklom tjednu otvorili čak 26 bušotinskih postrojenja, najviše u godinu dana, iznova potpirujući strah od povećanja globalne opskrbe.

Cijene su pritisnula i previranja na američkim tržištima dionica. Tako je u petak indeks S&P 500 nakratko potonuo na najnižu razinu od 5. listopada da bi trgovanje potom zaključio u plusu.

Na početku novog tjedna i europska su tržišta dionica slijedila trend Wall Streeta, uz stabilizaciju cijena, a porasle su i cijene sirovina, uključujući bakar i zlato.

Dodatno je cijene nafte podupro i slabiji dolar, koji jača kupovnu moć imatelja ostalih valuta a time i potražnju.

Potrošnja je tako snažna unatoč povećanju američke proizvodnje koje je srušilo cijenu nafte s najviše razine u ovoj godini iznad 70 dolara za barel, ugrožavajući nastojanja Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i skupine neovisnih proizvođača da podupru cijene ograničenjem opskrbe.

"Rast potražnje vrlo je jak i pomaže cijenama, posebno u kontekstu smanjenja proizvodnje u zemljama poput Venezuele. Ostane li potražnja jaka, čini se još uvijek da će OPEC kontrolirati situaciju u 2019.", konstatira Bjarne Schieldrop iz SEB-a.

"Ukoliko globalni rast uspori a isti trend nastupi i u potražnji za naftom, tada će rast proizvodnje u SAD-u postati problem jer će se OPEC-ov kolač početi smanjivati a to se neće tolerirati", smatra Schieldrop.

Američka proizvodnja nafte prekoračila je 10 milijuna barela dnevno i premašila proizvodnju Saudijske Arabije. Sada je uz bok najvećem svjetskom proizvođaču Rusiji.

Odvojeno je OPEC danas izvijestio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 61,52 dolara, što znači da je pala 1,17 dolara u odnosu na prethodni dan trgovanja.