Nakon dva tjedna rasta, cijene nafte na svjetskim tržištima prošloga su tjedna pale jer nije postignut napredak u razgovorima najvećih svjetskih proizvođača o smanjenju proizvodnje.

Na londonskom je tržištu cijena barela u petak iznosila 34,06 dolara, što je oko 2 posto manje nego tjedan dana prije.

Na američkom je tržištu, pak, cijena barela u petak skliznula na 30,89 dolara, izgubivši na tjednoj razini više od 8 posto.

Prošloga su tjedna cijene ′crnog zlata′ izuzetno oscilirale. Kada je na tržištima prevladala nada da će najveći svjetski proizvođači postići dogovor o smanjenju proizvodnje, cijene su rasle.

S druge strane, kada su podaci o rastu zaliha u SAD-u pokazali da je potražnja u najvećem svjetskom gospodarstvu slaba, cijene su se našle pod pritiskom.

Podaci o proizvodnji pokazuju tek ograničen utjecaj niskih cijena, pa je na globalnoj razini proizvodnja dosad smanjena za samo 100 tisuća barela dnevno, odnosno manje od 0,1 posto svjetske proizvodnje, pokazuju podaci analitičke tvrtke Wood Mackenzie.

Razgovori između venezuelanskog ministra za naftu s kolegama iz drugih članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) zasad nisu urodili značajnijim rezultatom.

S druge strane, cijene nafte podupirao je pad dolara, čiji je tečaj prošloga tjedna, primjerice, prema europskoj i japanskoj valuti potonuo više od 3 posto. Slabi dolar podupire cijene jer jača kupovinu nafte od strane zemalja s drugim valutama.

U posljednjih 18 mjeseci, otkako je počeo trend pada, cijene nafte potonule su s više od 100 na otprilike 30 dolara po barelu, što je posljedica velike proizvodnje, a slabosti potražnje zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva, ponajviše kineskog, najvećeg svjetskog potrošača sirovina.