Na londonskom je tržištu cijena barela nafte u ponedjeljak pala na najnižu razinu od 2004. jer ulagače brine prevelika ponuda u uvjetima slabe potražnje i usporavanja globalnog gospodarstva, koja će se vjerojatno nastaviti i u sljedećoj godini.

Nakon što je prošloga tjedna pala oko 2,5 posto, cijena barela nafte na londonskom tržištu potonula je u ponedjeljak dodatnih otprilike dva posto, na 36,05 dolara, što je njezina najniža razinu od srpnja 2004. godine.  Samo u prosincu cijena barela potonula je gotovo 19 posto, što je njezin najbrži tempo pada od propasti američke banke Lehman Brothers u listopadu 2008. godine.

Na američkom je tržištu, barel pojeftinio 31 cent, na 34,42 dolara, što je, pak, najniža cijena od 2009. godine.

Proizvodnja nafte trenutno je blizu rekordnih razina, a na tržište tek treba stići dodatna nafta iz Irana, SAD-a i Libije. Cijene sirove nafte tako su na putu najvećeg mjesečnog postotnog pada u posljednjih sedam godina.

I dok potrošači uživaju u nižim cijenama goriva, proizvođači smanjuju svoju potrošnju i ukidaju na tisuće radnih mjesta. Najbogatiji izvoznici bit će prisiljeni deprecirati svoje valute, prodavati imovinu, pa čak i izdavati dužničke papire nakon više godina, u nastojanju da zakrpaju rupe u javnim financijama.

OPEC, na čelu sa Saudijskom Arabijom, zadržao je godinu dana staru strategiju da niže cijene kompenzira višom proizvodnjom, i ne pokazuje nikakve znakove odustajanja. S druge strane, za svaki dolar niža cijena barela uzrokuje novi udarac siromašnijim članicama.

"Sve dok OPEC nije raspoložen smanjivati proizvodnju ... neće doći do uspostave ravnoteže u skorije vrijeme. Dugoročno, s obzirom na sadašnje niske cijene, uspostava ravnoteže bit će brža i jača, zbog kapitalnih smanjenja ulaganja... ali neće uslijediti prije kraja 2016. godine ", predviđa Amrita Sen iz Energy Aspectsa.

Investicijska banka Goldman Sachs smatra da nije potrebno puno da cijena barela padne na 20 dolara, kako bi se ponuda uskladila s potražnjom. Uz to su cijene nafte pod pritiskom visokog tečaja dolara, nakon što je prošloga tjedna američka središnja banka Fed po prvi puta od 2006. godine povećala ključne kamatne stope.  

Cijene nafte prepolovljene su u odnosu na prošlu godinu, što je zadalo udarac gospodarstvima proizvođača nafte poput Nigerije, koji se suočava s najgorom višegodišnjom krizom, ili pak Venezuele, koja se nalazi u dubokoj recesiji. Pogođene su čak i bogate zaljevske arapske zemlje. U prošlom tjednu Saudijska Arabija, Kuvajt i Bahrein podigle su kamatne stope, kako bi zaštitile svoje valute.

"Stvarno ne bih želio biti u koži nekog naftnog izvoznika na prijelazu u 2016. godinu. Ne izgleda da će se uskoro pojaviti svjetlo na kraju tunela", rekao je Ole Hansen iz Saxo banke.

Svjesna odlučnosti najvećih svjetskih proizvođača da pridobiju kupce pod svaku cijenu, Rusija sada proizvodi na rekordnoj postsovjetskoj razini od preko 10 milijuna barela dnevno (BPD), dok je OPEC-ova proizvodnja također blizu rekordne, iznad 31,5 milijuna barela dnevno.

Odvojeno su iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) izvijestili da je cijena barela nafte iz njezine referentne košarice u petak blago porasla za 14 centi u odnosu na prethodni trgovinski dan pa se njome trgovalo po 31,63 dolara.