Centar banka ide u stečaj. Očekuje se to već dulje jer država i HNB nisu mogli naći zajednički jezik s ulagačem Alternative upravljanjem, a zatim i s njim povezanom bankom J&T, koja je posljednjih dana raznim ucjenama htjela jeftino ući u banku. Štednja u banci iznosi 500 milijuna kuna, a s obzirom na visinu osigurane štednje od 100 milijuna eura koju država jamči, svim štedišama trebala bi biti spašena štednja.

Štednja osigurana

- To znači da će svim deponentima (građanima, malim poduzetnicima i neprofitnim institucijama) čiji su depoziti u sustavu osiguranja depozita kod Državne agencije biti osigurana isplata odštete. DAB će u najkraćem mogućem zakonskom roku (a najkasnije 30 radnih dana od dana rješenja) početi isplaćivati odštete za osigurane depozite - poručili su iz Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Ipak, neke agencije i javne tvrtke ostat će bez novca. HNB poručuje da nema potrebe za širenjem panike među građanima i mogućim povlačenjem novca iz ostalih banaka.

- Ne očekujemo nikakvu lavinu i širenje problema na druge banke. Ovo s Centar bankom morali smo napraviti jer drugog rješenja nije bilo. Problemima u toj banci bavimo se već neko vrijeme, a sada su iscrpljena sva sredstva - rekao nam je viceguverner HNB-a Damir Odak.

No, s obzirom na to da je isti ulagač i u Vaba banci, već su se počele širiti glasine da bi se takvo što moglo dogoditi i toj banci. Odak tvrdi da je situacija u toj banci drukčija.

- Nije savršena, ali bitno drukčija. Pažljivo gledamo, a bude li potrebno, djelovat ćemo - kaže Odak.

Doznajemo da je jedna američka grupacija već iskazala interes za Vaba banku i kako je njihov ulazak gotovo siguran. No isti su ulagači pokazali interes i za još neke male banke, ali su ih vlasnici navodno odbili. Zbog takvog nastupa malih banaka nezadovoljstvo je pokazao i ministar Linić, koji se s njihovim odbijanjem susreo još prošle godine predstavljajući im plan spajanja malih banaka, a potom njihova pripajanja Croatia banci. Štediše u Centar banci većinom su kompanije, među njima su Heruc i Coning, ali i preko te su banke, nakon ulaska države u nju prošle godine, mnoge državne tvrtke otvorile račune, primjerice Plinacro, Narodne novine, Podzemno skladište plina Okoli, HEP...

Zanimljivo je da su čelnici tih tvrtki HNS-ov kadar i kako je upravo ta banka bila i jamac Čačićevu Coningu. Heruc Dragutina Biondića do prošle je godine imao većinski udjel u banci, a ulaskom Alternativa u banku udjel mu se smanjio. Biondić je jučer objavio i opširno pismo u kojem objašnjava povijest banke koja je od male i uspješne banka, nakon ulaska Alternativea, kojem je zbog obećanih planova i sam vjerovao, tonula sve dublje u probleme, gubitak depozita i klijenata.

Otkaz FGS Alternativeu

Česi su jučer poručili da u banku nisu uložili jer se nisu mogli dogovoriti s Biondićem, što on opovrgava i poručuje da je riječ o investitorima koji love u mutnom. A to je bilo očito i državi zbog njihovih ucjena kojima su htjeli jeftino ući u banku. Alternative upravljanje vlasnički je povezano s češkom bankom i upravlja fondom za gospodarsku suradnju (FGS) preko kojeg je prošle godine u banku uložen privatni i državni novac. U FGS pola je novca uložila država, a pola privatni ulagači - sva četiri mirovinska fonda i češki ulagač koji drži Alternative. Vjerujući obećanjima, novac je dao i Biondić.

Iako su Česi jučer priopćili da ne odustaju od našeg tržišta, izvor iz Vlade rekao nam je da je to nemoguće. Država sada planira, doznajemo, otkazati rad FGS Alternativeu, odnosno naći drugo društvo koje će njime upravljati. Osim što je država uložila novac u tu banku u dokapitalizaciji u iznosu od 48 milijuna kuna, vjerujući joj kao i mirovinski fondovi, neizravno je država i plasirala novac u nju preko HBOR-a, i to više od 300 milijuna kuna. Zato i cijeli scenarij vezan za banku i ulogu države u njoj u vrijeme kada traže kupca za HPB nikome nije drag.