Na azijskim burzama se u petak trguje oprezno jer ulagači ne žele previše riskirati zbog slabosti svjetskog gospodarstva i mogućeg povećanja kamata u SAD-u u prosincu.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,2 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Hong Kongu oslabile oko 0,1 posto.

Burzovni indeksi u Australiji, Singapuru i Šangaju porasli su, pak, između 0,2 i 0,5 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio gotovo nepromijenjen. Ostane li tako, u ovom će tjednu zabilježiti rast od 1,7 posto.

Na azijskim se burzama trguje oprezno, pa čak i u Šangaju, premda je kineska središnja banka jutros ubrizgala u financijski sustav 10 milijardi juana i dodatno olabavila monetarnu politiku, smanjenjem kamata na postojeći program kreditiranja banaka kako bi potaknula rast gospodarstva.

Doduše, te mjere potaknule su rast cijena dionica u bankarskom i građevinskom sektoru, no pale su cijene u mnogim drugim sektorima, uključujući energetski i zdravstveni.

Zbog usporavanja rasta kineskog gospodarstva, od polovice lipnja do kolovoza cijene kineskih dionica potonule su više od 40 posto, a od tada su skočile oko 25 posto.

"Cijene dionica potaknute su povećanom likvidnošću, kineske vlasti očajnički pokušavaju podržati tržište kapitala", kaže Norihiro Fujito, strateg u tvrtki Mitsubishi UFJ Morgan Staley Securities.

Ni ostala azijska tržišta nisu značajnije reagirala na daljnje labavljenje monetarne politike u Kini. Među ostalim i zbog toga što su cijene sirovina i dalje pod pritiskom zbog slabosti potražnje u svijetu.

Cijena bakra, koja se smatra dobrim pokazateljem situacije u svjetskom gospodarstvu zbog široke uporabe bakra u industriji, kreće se na najnižim razinama u šest i pol godina, ispod 4.600 dolara po toni. Od početka tjedna pala je više od 4,5 posto.

Cijene se nafte, pak, ne uspijevaju odmaknuti od najnižih razina u tri mjeseca, na koje su skliznule početkom ovoga tjedna. Na londonskom tržištu cijena barela kreće se jutros oko 44,35 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 44,50 dolara.

Na slabost potražnje u svijetu ukazuje i pad Baltičkog indeksa, koji pokazuje kretanje cijena brodarskih vozarina i tako ukazuje na snagu trgovanja u svijetu, na rekordno nisku razinu. Od ovogodišnjeg vrhunca taj je indeks potonuo 58 posto.

"Mnoga azijska i gospodarstva u razvoju i dalje nisu u dobroj situaciji. Potražnja za sirovinama još uvijek je slaba", kaže Masahiro Ichikawa, strateg u fondu Sumitomo Mitsui Asset Management.

A na valutnim je tržištima dolar pod pritiskom drugi dan zaredom jer su ulagači odlučili povući dobit nakon što je američka valuta danima jačala jer se očekuje povećanje kamata Feda u prosincu.

Tečaj američke valute prema japanskoj kreće se jutros oko 122,80 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 123,25 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla s jučerašnjih 1,0705 na 1,0725 dolara. Ipak, to nije daleko od njezine najniže razine u sedam mjeseci.

Analitičari smatraju da bi dolar mogao ponovno ojačati, s obzirom da je povećanje kamata Feda sve bliže. Jučer je potpredsjednik američke središnje banke Stanley Fischer kazao da je Fed tako dobro poručio da će podići kamate da su neki središnji bankari već nestrpljivi.

"U relativno bližoj budućnosti vjerojatno će neke središnje banke početi postupno pomicati kamate s razine od gotovo nula posto", kazao je Fischer.