Na azijskim su burzama cijene dionica u četvrtak porasle, nakon višednevnog pada, jer se ulagači nadaju da će izvješće o potrošačkim cijenama u SAD-u pokazati da je inflacija u prosincu dodatno popustila.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,6 posto, pa je na putu prvog dobitka nakon sedam dana pada.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skočio gotovo 2 posto i probio se, po prvi put od 1990. godine, iznad razine od 35.000 bodova.

Cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu porasle su, pak, između 0,5 i 2 posto.

Snažan rast japanskog Nikkei indeksa zahvaljuje se, među ostalim, rastu cijena dionica velikih izvoznika jer zbog slabosti jena njihovi proizvodi na inozemnim tržištima postaju jeftiniji.

Na kineskim je burzama, pak, uslijedila korekcija cijena dionica, nakon što su posljednjih dana pojedini burzovni indeksi skliznuli blizu najnižih razina u pet godina.

I na ostalim burzama u regiji cijene su dionica jutros porasle, pa tako prate jučerašnji rast Wall Streeta, kada je Dow Jones ojačao 0,45 posto, S&P 500 oko 0,6, a Nasdaq indeks 0,75 posto.

To se ponajviše zahvaljuje rastu cijena dionica tehnoloških divova, kao što su Microsoft, Meta Platforms i Nvidia, koje su prošloga tjedna znatno pale.

No, trgovalo se oprezno jer ulagači nisu voljni previše riskirati uoči izvješća koja će pokazati kako se inflacija u SAD-u kretala u prosincu.

Izvješće o potrošačkim cijenama bit će objavljeno u četvrtak, a o proizvođačkim cijenama u petak.

U anketi Reutersa procjenjuju se da su na mjesečnoj razini potrošačke cijene porasle 0,3 posto, kao i mjesec dana prije, a da je inflacija usporila sa 4 na 3,8 posto na godišnjoj razini.

Ta bi izvješća mogla osjetno utjecati na očekivanja u vezi kamatnih stopa američke središnje banke.

Krajem prošle godine cijene su dionica snažno porasle jer su se ulagači nadali agresivnom smanjenju kamata Feda, počevši od ožujka.

No, početkom ove godine, nakon objave zapisnika s posljednje lanjske sjednice Feda, takve su špekulacije splasnule.

Sada se na tržištu novca procjenjuje da postoji oko 65 posto izgleda da bi Fed u ožujku mogao smanjiti kamate za 0,25 postotnih bodova, dok su prije desetak dana ti izgledi iznosili gotovo 80 posto.

Predsjednik ogranka Feda u New Yorku John Williams kazao je jučer da je još uvijek prerano za smanjenje kamata jer je inflacija i dalje iznad ciljane razine od 2 posto.

Ulagači su oprezni i zbog toga što krajem tjedna počinje sezona objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija, što će idućih tjedana znatno utjecati na smjer tržišta.

„Tržište pokušava procijeniti što se u 2024. može očekivati po pitanju kamatnih stopa i zarada kompanija i može li to opravdati snažan rast cijena dionica u studenome i prosincu", kaže Sam Stovall, strateg u tvrtki CFRA Research.

Dolar oslabio, cijene nafte porasle

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 102,23 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 102,53 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 144,75 na 145,40 jena.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0975 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0925 dolara.

Cijene su nafte, pak, nadoknadile dio jučerašnjih gubitaka. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je jutros 0,68 posto, na 77,30 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,66 posto, na 71,85 dolara.