MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,6 posto, nakon što je jučer ojačao 0,6 posto.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros u plusu oko 2 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 1,2 posto. U Šangaju su, pak, blago pale.

Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji rast burzovnih indeksa na Wall Streetu, što se ponajviše zahvaljuje snažnom rastu cijena dionica u tehnološkom sektoru i optimizmu ulagača uoči sezone objava kvartalnih poslovnih rezultata američkih kompanija.

Očekuje se, naime, da bi zarade kompanija u drugom tromjesečju mogle biti znatno veće nego u istom lanjskom razdoblju, zahvaljujući stabilnom rastu američkog i svjetskog gospodarstva, te poreznim promjenama u SAD-u.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u drugom tromjesečju porasle za 20,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Ipak, na tržištima ne vlada euforija jer ulagače zabrinjavaju trgovinske napetosti između SAD-a i Kine.

Jutros je objavljeno da je rast izvoza Kine u lipnju nadmašio očekivanja analitičara, pri čemu je trgovinski suficit sa SAD-om dosegnuo rekordnih 29 milijardi dolara.

Analitičari smatraju da je to posljedica povećanog uvoza kineske robe od strane velikih američkih klijenata uoči najavljenih carina.

Washington je 6. srpnja uveo carine od 25 posto na 34 milijarde dolara vrijedan kineski uvoz, a Peking odgovorio recipročnim mjerama.

Nakon toga je Bijela kuća najavila dodatne 10-postotne carine na 200 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz u roku od dva mjeseca, a Peking poručio da će odgovoriti.

Međutim, analitičari smatraju da to što Kina nije otkrila na koji će konkretni način odgovoriti možda znači da je spremna za nastavak pregovora.

Od početka svibnja Kina i SAD održale su nekoliko krugova pregovora u kojima SAD pokušava smanjiti svoj trgovinski deficit s Kinom od 375 milijardi dolara, no bez rezultata.

Jučer je američki ministar financija Steven Mnuchin kazao da bi SAD i Kina mogle ponovno otvoriti pregovore, ali samo ako je Peking spreman uložiti ozbiljne napore u provođenje strukturnih promjena.

„Neki smatraju da kineski dužnosnici ublažavaju retoriku s namjerom da se ponovno sjedne za pregovarački stol, vjerojatno zbog povećane zabrinutosti u vezi utjecaja carinskog rata na gospodarstvo. No, nije jasno radi li se doista o ublažavanju tonova iz Kine", pišu analitičari ANZ-a u bilješci klijentima.

A cijena nafte posljednjih dana prilično osciliraju. Nakon što su se jučer blago oporavile od oštrog pada prethodnoga dana, jutros su ponovno pale.

Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,5 posto, na 74,10 dolara.

A na valutnim je tržištima, pak, dolar nastavio jačati jer posljednji podaci ukazuju na jačanje inflacijskih pritisaka u SAD-u, što je obnovilo špekulacije da će američka središnja banka ubrzati tempo povećanja kamatnih stopa u ovoj godini.

Od početka godine Fed je u dva navrata povećao kamate, a procjenjuje se da bi do kraja godine mogao to učiniti još u dva navrata.

Zahvaljujući tome, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 94,85 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 94,75 bodova.

Pritom je cijena američke valute prema japanskoj porasla s jučerašnjih 112,35 na 112,60 jena.

Dolar je ojačao i u odnosu na europsku valutu, pa se jutros tečaj eura kreće oko 1,1665 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,1675 dolara.