MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 1,5 posto, dosegnuvši najvišu razinu od polovice prosinca.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao 1 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Šangaju, Južnoj Koreji i Hong Kongu porasle između 0,5 i 2,4 posto.

Pozitivno na tržišta utječe jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu treći dan zaredom, za otprilike 1 posto, što se ponajviše zahvaljuje nadi ulagača da će dužnosnici SAD-a i Kine postići napredak u pregovorima o trgovinskim pitanjima, koji se održavaju u Pekingu.

Jučer je jedan član pregovaračkog tima SAD-a kazao da se pregovori nastavljaju i treći dan, što prvotno nije bilo planirano, a dužnosnici obje strane šalju optimistične poruke, uključujući predsjednika SAD-a Donalda Trumpa koji je kazao da pregovori idu dobro.

Na početku ove godine tržišta su se oporavila od oštrog pada krajem prošle. Pred božićne blagdane na Wall Streetu je S&P 500 indeks zaronio na najnižu razinu u 20 mjeseci, no od tada je skočio oko 9 posto.

To se ponajviše zahvaljuje prošlotjednoj poruci predsjednika Feda Jeromea Powella da je središnja banka svjesna rizika po gospodarstvo i da će biti fleksibilna po pitanju kamatnih stopa.

To je odagnalo strahovanja ulagača da će Fed daljnjim povećanjem kamata naštetiti rastu američkog, ali i globalnog gospodarstva.

Podršku tržištima posljednjih dana pruža i nada u dogovor Washingtona i Pekinga. Doznaje se da je Kina spremna povećati uvoz američkih poljoprivrednih proizvoda, kao i omogućiti veći pristup kineskim tržištima.

No, izvori kažu i to da su dvije strane i dalje vrlo udaljene u vezi zahtjeva SAD-a za strukturnim reformama u Kini.

„Nada u trgovinski dogovor podržava tržišta. Dogovor bi mogao uključivati povećanje kineskog uvoza prirodnog plina, soje i slično. No, bit će teško riješiti strukturna pitanja, kao što su prava na intelektualno vlasništvo", kaže Norihiro Fujito, strateg u tvrtki Mitsubishi UFJ Morgan Stanley Securities.

A nada u trgovinski dogovor, kao i smanjenje proizvodnje nafte, podržava i rast cijena ′crnog zlata′. Zahvaljujući tome, jutros je na američkom tržištu cijena barela porasla 1,5 posto, na 50,50 dolara, najvišu razinu u ovoj godini.

A na valutnim se tržištima dolar stabilizirao nakon što je u prethodna četiri dana bio pod pritiskom zbog Powellovih poruka da će Fed biti fleksibilan po pitanju kamatnih stopa.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 95,80 bodova, kao i jučer u ovo doba.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti blago porastao s jučerašnjih 108,80 na 108,85 jena.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla na 1,1460 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1450 dolara.