MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,2 posto, pa se odmaknuo od najniže razine od 9. travnja.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,8 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu i Šangaju porasle između 0,6 i 2 posto.

Rast tih indeksa ponajviše se zahvaljuje korekciji cijena dionica nakon što su nekoliko dana bile pod pritiskom.

Na burzu u Tokiju pozitivno utječe i jačanje dolara prema jenu, što je potaknulo cijene dionica japanskih izvoznika jer zbog slabljenja jena njihovi proizvodi na inozemnim tržištima postaju cjenovno konkurentniji.

Pozitivno na tržišta utječu i pozitivna očekivanja u vezi poslovnih rezultata kompanija. Sezona objava financijskih izvješća dosad se najviše zahuktala u SAD-a, a rezultati američkih kompanija ohrabruju.

Od oko 90 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su objavile izvješća, njih 78 posto ostvarilo je veću dobit nego što se očekivalo.

Zbog toga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u proteklom tromjesečju porasle gotovo 20 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su prije desetak dana očekivali rast od 18,4 posto.

Ostvare li se procjene, bio bi to najveći skok zarada u posljednjih sedam godina, podržan snažnim rastom globalnog gospodarstva i poreznim promjenama u SAD-u na početku godine.

S druge strane, ulagače zabrinjava rast prinosa na obveznice jer se plaše da bi jačanje inflacije, među ostalim zbog snažnog rasta cijena nafte, moglo navesti središnje banke u svijetu na povećanje kamatnih stopa.

Tako se špekulira da bi američki Fed u ovoj godini kamate mogao povećati u četiri, a ne tri navrata kako se dosad vjerovalo.

Prinosi na 10-godišnje američke obveznice primaknuli su se psihološki važnoj razini od 3 posto, na kojoj nisu bili od početka 2014. godine.

Rast prinosa na obveznice ne odgovara tržištima dionica jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi ulagači mogli dio svojih sredstava preusmjeriti iz dionica u obveznice.

Zbog toga su u fokusu ulagača i cijene nafte, koje se kreću oko najviših razina od kraja 2014. godine i pobuđuju strahovanja od jačanja inflacije.

Jutros je cijena barela na londonskom tržištu ojačala 25 centi, na 74,95 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 30-ak centi, na 68,95 dolara.

A zahvaljujući rastu prinosa na američke državne obveznice, dolar posljednjih dana na valutnim tržištima jača. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo je jutros 91,07 bodova, najvišu razinu u tri mjeseca, dok je jučer u ovo doba iznosio 90,37 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skočio s jučerašnjih 107,75 na 108,85 jena, najvišu razinu u dva mjeseca.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,2210 dolara, najnižu razinu od početka ožujka, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,2275 dolara.