MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,4 posto, dosegnuvši najvišu razinu u dva mjeseca.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks porastao oko 0,2 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Šangaju i Hong Kongu ojačale između 0,3 i 1,4 posto. U Južnoj Koreji su, pak, blago pale.

Azijske ulagače ohrabrio je rast burzovnih indeksa na Wall Streetu u petak, treći dan zaredom, kao i naznake popuštanja napetosti u trgovinskim odnosima između SAD-a i Kine.

Nakon što je nedavno predsjednik SAD-a Donald Trump zabranio kineskoj tehnološkoj tvrtki ZTE prodaju njezine opreme u SAD-u zbog sigurnosnih razloga, u nedjelju je putem Twittera poručio pomoći toj kompaniji da brzo vrati poslove.

Na tržištima je to protumačeno kao ustupak Kini uoči nastavka trgovinskih pregovora između Washingtona i Pekinga, koji su još nedavno jedan drugom prijetili uvođenjem carina.

„Poruka da Trump sada radi na rješenju za ZTE je signal odmrzavanja odnosa između Pekinga i Washingtona. To pokazuje da Trump možda vidi mogućnosti za stvarni progres u trgovinskim razgovorima", pišu analitičari JPMorgana u bilješci klijentima.

A nakon što su prošloga tjedna znatno porasle zbog najavljenih novih sankcija Iranu od strane SAD-a, jutros su cijene nafte skliznule s najviših razina od kraja 2014. godine.

Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je 20-ak centi, na 76,90 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 10-ak centi, na 70,55 dolara.

Posljedica je to rasta proizvodnje u SAD-u zbog čega bi mogla porasti ponuda na svjetskim tržištima.

Prošloga je tjedna proizvodnja u SAD-u dosegnula rekordne razine od 10,7 milijuna barela dnevno, blizu proizvodnje Rusije, vodećeg svjetskog proizvođača, koja doseže 11 milijuna barela dnevno.

U SAD-u se može očekivati i daljnji rast proizvodnje, s obzirom da je tvrtka Baker Hughes u petak izvijestila da je prošloga tjedna broj bušotinskih postrojenja u SAD-u porastao šesti tjedan zaredom, i to za njih 10, na ukupno 844, najvišu razinu od ožujka 2015.

A na valutnim je tržištima nastavljeno klizanje vrijednosti dolara četvrti dan zaredom, što je posljedica korekcije nakon što je polovicom prošloga tjedna dosegnula najviše razine u četiri i pol mjeseca.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je jutros 0,1 posto, na 92,41 bod.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 109,40 jena, koliko je iznosio u petak na zatvaranju tržišta, na 109,25 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla 0,16 posto, na 1,1960 dolara.