Na azijskim burzama cijene dionica su u srijedu pale treći dan zaredom, no blaže nego prethodnih dana jer su kineski burzovni indeksi smanjili gubitke nakon pritiska tamošnjih vlasti na najveće brokerske kuće.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 0,6 posto, dok su cijene dionica u Singapuru i Južnoj Koreji porasle između 0,2 i 0,4 posto.

Burzovni indeksi u Šangaju, Hong Kongu i Australiji skliznuli su, pak, između 0,1 i 0,4 posto, pa je i MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio blagom minusu.

Taj je indeks jutros u jednom trenutku potonuo 1,2 posto, ponajviše zbog daljnjeg oštrog pada, većeg od 4 posto, cijena kineskih dionica.

Međutim, kasnije su gubici u Šangaju gotovo sasvim anulirani, što se, kažu analitičari, zahvaljuje pritisku kineskih vlasti na najveće brokerske kuće.

Devet brokerskih kuća obećalo je u kupnju dionica uložiti dodatnih 30 milijardi juana ili oko 4,7 milijardi dolara kako bi se stabiliziralo tržište, pišu tamošnji mediji.

No, analitičari ne vjeruju da to može promijeniti dugoročne trendove na kineskim burzama.

"Svaka vanjska intervencija može samo spriječiti sustavne financijske rizike, no malo može učiniti po pitanju promjene smjera tržišta. "Tržište medvjeda" uvijek traje dulje od devet mjeseci", kaže Sun Jinabo, strateg u tvrtki Galaxy Securities.

Od polovice lipnja kineski burzovni indeksi potonuli su oko 40 posto, dok se ulazak u ′tržište medvjeda′ definira kao pad indeksa za više od 20 posto u odnosu na njihovu prethodnu najvišu razinu.

Azijske ulagače zabrinjavaju i naznake slabosti drugih najvećih svjetskih gospodarstava, a ne samo Kine. Jučerašnja izvješća tvrtke Markita pokazuju da proizvodna aktivnost u eurozoni stagnira, dok je u SAD-u ISM indeks te aktivnosti u kolovozu skliznuo s 52,7 na 51,1 bod, najnižu razinu od sredine 2013. godine.

Na slabosti svjetskog gospodarstva jučer je upozorila i Christine Lagarde, čelnica MMF-a, kazavši kako se čini da će ove godine rast u svijetu biti slabiji nego što se mislilo prije samo dva mjeseca.

Zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva, posebice kineskog, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, za očekivati je slabljenje potražnju za njima, pa su cijene sirovina pod pritiskom.

Jučer je cijena nafte potonula više od 8 posto, a i jutros je u silaznoj putanji. Na američkom je tržištu cijena barela skliznula 2,2 posto, na 44,40 dolara, a na londonskom tržištu 1,7 posto, na 48,75 dolara.

A na valutnim je tržištima dolar i dalje pod pritiskom jer su, nakon naznaka usporavanja rasta američkog gospodarstva, oživjele špekulacije da Fed neće već u rujnu povećati kamatne stope.

U odnosu na japansku valutu, tečaj dolara skliznuo je jutros na 120,15 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 120,75 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla s jučerašnjih 1,1270 na 1,1290 dolara, a u jednom se trenutku probila i iznad 1,1300 dolara.