MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 1,5 posto, nakon što je u prošloj godini potonuo 16 posto.

Pritom su u Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu burzovni indeksi oko 7,00 sati bili na gubitku između 1,1 i 2,3 posto.

U Singapuru su cijene dionica porasle, dok se na Tokijskoj burzi zbog praznika ne radi.

Pad azijskih burzi posljedica je izvješća tvrtke Markit, prema kojemu je PMI indeks proizvodne aktivnosti u Kini u prosincu pao na 49,7 bodova, s 50,2 boda u studenome, što je prvi pad tog indeksa u posljednjih 19 mjeseci.

To je posljednji u nizu podataka koji ukazuju na usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva, što je posljedica trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine, ali i slabljenja domaće te inozemne potražnje.

I iz drugih azijskih gospodarstava stižu naznake usporavanja rasta.

„Čini se sve jasnije da se priča o sinkroniziranom rastu gospodarstava u svijetu, koja je dosad poticala rizičnije investicije, bliži svome kraju", pišu analitičari OCBC banke u osvrtu na situaciju na tržištima.

Prošla godina najgora za burze od 2008.

Zbog loših gospodarskih pokazatelja, i američki terminski indeksi, koji su rano jutros bili u plusu, skliznuli su u negativno područje, pa je trenutno terminski S&P 500 indeks u minusu 0,2 posto.

To znači da se na početku današnjeg trgovanja na Wall Streetu može očekivati oprezno trgovanje, nakon što su u prošloj godini indeksi zabilježili najveći pad od financijske krize 2008. godine.

Lani je S&P 500 skliznuo 6,2 posto, dok je Dow Jones izgubio 5,6, a Nasdaq indeks 3,9 posto.

MCSI indeks svih svjetskih burzi izgubio je prošle godine 11,1 posto, dok je STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica potonuo više od 13 posto.

Najveće su, pak, gubitnice bile kineske dionice koje su lani izgubile oko četvrtinu svoje vrijednosti.

Gubici u prošloj godini posljedica su strahovanja ulagača od usporavanja rasta globalnog gospodarstva, negativnog utjecaja američko-kineskog trgovinskog sukoba i povećanja kamatnih stopa američke središnje banke.

Dolar posljednjih tjedana slabi

No, u ovoj se godini očekuje usporavanje tempa povećanja kamatnih stopa Feda, a moguće čak i završetak ciklusa povećanja cijene novca u SAD-u.

Zbog toga je posljednjih tjedana dolar, koji je lani prema košarici valuta ojačao oko 4,5 posto, pod pritiskom.

Jutros se njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće oko 96,16 bodova, dok je u ponedjeljak u ovo doba iznosio 96,44 boda.

Pritom je prema japanskom jenu skliznuo s više od 110 na 109,55 jena, blizu najniže razine od lipnja prošle godine. Time je nastavljen pad tečaja dolara koji je lani prema jenu izgubio oko 2 posto.

U odnosu na europsku valutu, prema kojoj je lani ojačao oko 4,5 posto, dolar je jutros stabilan. Cijena eura kreće se oko 1,1445 dolara.

Nastavljen pad cijena nafte

A cijene su nafte jutros pale. Na američkom je tržištu cijena barela oslabila 40-ak centi, na 44,98 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 58 centi, na 53,22 dolara.

Time je nastavljen silazni trend cijena nafte, koje su lani pale po prvi put od 2015. godine.

U prošloj je godini cijena barela na londonskom tržištu potonula 19,5, a na američkom gotovo 25 posto.