MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 1,5 posto, oslabivši drugi dan zaredom.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros skliznuo 0,5 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,2 i 1,6 posto.

Loše na azijska tržišta utječe jučerašnji pad cijena dionica na Wall Streetu za više od 3 posto, što je za S&P 500 indeks najveći dnevni pad u posljednja dva mjeseca.

U ponedjeljak su cijene dionica na svjetskim burzama snažno porasle zahvaljujući dogovoru između predsjednika SAD-a i Kine Donalda Trumpa i Xi Jinpinga da neće u idućih 90 dana uvoditi nove carine i da će u tom razdoblju pregovarati o otvorenim trgovinskim pitanjima.

No, posljednjih dana entuzijazam je splasnuo jer ulagači nisu uvjereni da će sva otvorena pitanja između Washingtona i Pekinga biti riješena u tih 90 dana.

Stoga ulagače nije ohrabrila ni poruka iz Pekinga kako su kineske vlasti uvjerene da se dogovor može postići u planiranih 90 dana.

„Rasprodaja dionica posljedica je pažljivije analize razgovora o carinama i zaključka da ništa nije riješeno. Preostaje još puno posla, pa je splasnula euforija od ponedjeljka kada je tržište poraslo na temelju naslova, a ne sadržaja", kaže Delores Rubin iz fonda Deutsche Bank Wealth Management.

Pad američkih prinosa

Ulagače zabrinjava i pad prinosa na američke državne obveznice, pri čemu je prinos na 10-godišnje obveznice zaronio na 2,94 posto, najnižu razinu od polovice rujna.

Zbog toga se razlika između prinosa na 10-godišnje i dvogodišnje obveznice smanjila na najnižu razinu u više od 10 godina.

A ta se razlika pažljivo prati na tržištu jer je tzv. inverzija krivulje prinosa, odnosno veći prinosi na kratkoročne nego na dugoročne obveznice, u pravilu u posljednjih 50 godina prethodila recesiji.

Prema podacima ogranka Feda u Clevelandu, inverzija krivulje prinosa najavila je sedam posljednjih recesija u SAD-u.

No, to nije i potpuno pouzdan pokazatelj, jer ta inverzija, zabilježena u 1966. i 1998. godini, nije tada prethodila recesiji.

„Američko gospodarstvo vjerojatno će izdržati još jedno ili dva povećanja kamata, pa je smanjivanje razlika između krivulja prinosa malo pretjerano. No, istina je da su izgledi za gospodarstvo nešto maglovitiji", kaže Masahiro Ichikawa, strateg u tvrtki Sumitomo Mitsui Asset Management.

A prinosi na obveznice pod pritiskom su od prošloga tjedna kada je predsjednik Feda Jerome Powell kazao da su kamate američke središnje banke blizu neutralnih razina, odnosno onih koje niti potiču niti pritišću gospodarstvo.

To je protumačeno kao poruka da bi ciklus povećanja kamata, koji traje tri godine, mogao biti pri kraju.

Kako je to pozitivno za tržište dionica, prošloga su tjedna svjetske burze snažno porasle.

Doduše, analitičari očekuju da će Fed u prosincu još jednom povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, već četvrti put ove godine.

No, smatraju i da bi u idućoj godini Fed mogao usporiti tempo povećanja kamata jer se usporava rast najvećih svjetskih gospodarstava, što bi moglo negativno utjecati i na američko, i jer su cijene nafte posljednjih mjeseci oštro pale, što bi moglo izazvati slabljenje inflacijskih pritisaka.

Međutim, analitičare je jučer pokolebao John Williams, predsjednik ogranka Feda u New Yorku, kazavši da bi trebalo očekivati povećanje kamata središnje banke još otprilike godinu dana i pažljivo pratiti rizike na koje ukazuju financijska tržišta.

„Ovo pokazuje da možda Fed ubuduće i neće biti toliko popustljiv koliko su neki pomislili", kaže Joseph LaVorgna, ekonomist u tvrtki Natixis.

Zbog nejasnih signala, na valutnim tržištima tečajevi osjetno osciliraju.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je jučer u jednom trenutku na 96,37 bodova, blizu najniže razine u dva tjedna, no jutros se ponovno probio iznad granice od 97 bodova.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu skliznuo na 112,95 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 113,30 jena.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1330 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1375 dolara.

A nakon nekoliko dana rasta, jutros su pod pritiskom i cijene nafte, što je posljedica rasta zaliha nafte u SAD-u i strahovanja ulagača da će usporavanje rasta svjetskog gospodarstva izazvati slabljenje potražnje za energentima.

Tako je jutros na američkom tržištu cijena barela pala 1,7 posto, na 52,35 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 1,75 posto, na 61,05 dolara.