MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,3 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,5 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,3 i 0,4 posto. U Australiji i Singapuru su, pak, porasle 0,1 posto, dok se u Kini zbog praznika ni danas ne radi.

Negativno na azijske burze utječe jučerašnji oštar pad cijena dionica na Wall Streetu, pri čemu je S&P 500 indeks skliznuo 0,8 posto, što je njegov najveći dnevni pad u posljednja tri mjeseca.

Posljedica je to naznaka da će američka središnja banka nastaviti s povećanjem kamatnih stopa jer svi posljednji podaci pokazuju da se nastavlja snažan rast američkog gospodarstva, što bi moglo potaknuti jačanje inflacije.

Trgovci na tržištu novca procjenjuju da izgledi da će Fed u prosincu ponovno povećati kamate iznose gotovo 80 posto. Od početka godine Fed je u tri navrata povećao kamatne stope za po 0,25 postotnih bodova, a za toliko bi cijena novca mogla biti podignuta i u prosincu.

Ulagači na tržištu kapitala donedavno su se nadali da je ciklus povećanja kamata u SAD-u pri kraju, no Fed je prošloga tjedna signalizirao da bi, osim u prosincu, kamate mogao povećati još u tri navrata u idućoj godini, a potom još jednom na početku 2020.

Zbog toga rastu prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice, pa su dosegnuli 3,23 posto, najvišu razinu u sedam godina, dok se prinosi na dvogodišnje obveznice kreću na najvišim razinama u više od deset godina.

Predsjednik Feda Jerome Powell poručio je ovih dana da su gospodarski izgledi „izuzetno pozitivni" i da su kamate još daleko od ′neutralne′ razine, između 2,5 i 3 posto, koja označava da monetarne politika nije ni poticajna ni restriktivna.

Ulagači se plaše da bi zaoštravanje monetarne politike moglo biti previše agresivno, što ne odgovara tržištima kapitala.

„Snažan rast prinosa na američke obveznice uzdrmao je tržišta kapitala u svijetu, pri čemu su najviše pale cijene dionica tehnoloških kompanija, kod kojih je odnos cijene i zarade visok", kaže Yasuo Sakuma, direktor u tvrtki Libra Investment.

Zbog špekulacija da će Fed ubrzati tempo povećanja kamata, posljednjih je dana dolar jačao. No, jutros je blago oslabio.

Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 95,78 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,08 bodova.

Pritom je cijena dolara u odnosu na japansku valutu skliznula s jučerašnjih 114,55 na 113,90 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je tečaj eura porastao na 1,1510 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,1470 dolara.

A cijene su nafte skliznule s najviših razina u četiri godine, no i dalje su visoke jer se očekuje da će zbog američkih sankcija pasti proizvodnja i izvoz ′crnog zlata′ iz Irana, što bi trebalo podržavati cijene.

Na londonskom se tržištu cijena barela jutros kreće oko 84,95 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 86,10 dolara.