MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 1,3 posto, izgubivši dio dobitaka od prethodna dva dana.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks potonuo više od 2 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,5 i 2,4 posto.

U prethodna dva dana azijske su burze rasle, ponajviše kineske, zahvaljujući porukama kineskih vlasti da će uvesti poticajne mjere kako bi spriječile daljnje usporavanje rasta gospodarstva.

No, entuzijazam ulagača je splasnuo, pa su u Šangaju, nakon jučerašnjeg skoka za 4 posto, jutros cijene dionica skliznule više od 1 posto.

„Bilo kakve mjere u Kini ne bi trebalo gledati kao poticaj nego kao ublaživač protiv usporavanja gospodarstvo koje je suočeno s vanjskim čeonim vjetrovima. Realnost se bolje oslikava u tečaju kineskog juana koji već neko vrijeme slabi", pišu analitičari DBS-a u osvrtu na situaciju na tržištima.

Azijske ulagače obeshrabrio je i jučerašnji pad cijena dionica na Wall Streetu dok se čekaju kvartalni poslovni rezultati nekih od najvećih američkih kompanija.

U fokusu ulagača su i političke napetosti jer rastu pritisci na Saudijsku Arabiju zbog ubojstva saudijskog novinara s američkim državljanstvom Jamala Khashoggija.

Nekoliko zemalja, uključujući Njemačku, Britaniju, Francusku i Tursku, traže da se objave sve činjenice u vezi tog ubojstva, no Riyad, koji je priznao da je taj kritičar saudijskih vlasti ubijen u njihovom konzulatu u Turskoj, čini sve da bi zaštitio moćnog princa nasljednika i tvrdi da on nije naredio to ubojstvo.

Predsjednik SAD-a Donald Trump opire se zahtjevima u SAD-u da kazni Saudijsku Arabiju gospodarskim mjerama, dok turski predsjednik Tayyip Erdogan najavljuje da će objaviti sve informacije o istrazi u vezi ubojstva Khashoggija.

„Ukratko, čini se da svijet ulazi u kaos", kaže Akira Takei, portfelj menadžer u tvrtki Asset Management One.

Nesigurnost na tržištima posljedica je i napetosti između Europske komisije i Italije zbog planova njezine vlade o povećanju proračunskog deficita.

Jučer je povjerenik Europske komisije za gospodarstvo Pierre Moscovici poručio da želi smanjiti tenzije s Italijom u vezi njezina proračuna, nakon što je prošloga tjedna upozorio Rim kako planovi o povećanju proračunskog deficita u idućim godinama predstavljaju "nezapamćeno" kršenje propise eurozone po pitanju proračuna.

No, talijanska vlada poručila je kako, bez obzira na fiskalna pravila EU-a, ostaje pri svom proračunskom planu.

Talijanska vlada planira proračunski deficit u idućoj godini od 2,4 posto BDP-a, što je, doduše, manje od maksimalno dopuštenih 3 posto, no prijašnja vlada obećala je znatno smanjenje deficita kako bi se smanjio golemi javni dug koji doseže 130 posto BDP-a.

Zbog nesigurnosti na tržištima kapitala, na valutnim tržištima jačaju valute koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, kao što su japanski jen i švicarski franak.

Zbog toga je jutros tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo za 0,2 posto, na 112,55 jena.

Međutim, američka je valuta znatno ojačala u odnosu na europsku, koja je pod pritiskom zbog tenzija između Bruxellesa i Rima. Zbog toga je cijena eura skliznula na 1,1465 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1515 dolara.

Zahvaljujući tome, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 96,02 boda, dok je jučer u ovo doba iznosio 95,70 bodova.

A cijene su nafte jutros blago pale. Na američkom je tržištu cijena barela skliznula 0,2 posto, na 69,20 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,3 posto, na 79,6 dolara.