MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 1,1 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,3 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,3 i 1,6 posto. U Australiji su, pak, porasle 0,4 posto, dok se u Kini zbog praznika ni danas ne radi.

Pad azijskih burzi posljedica je naznaka da će američka središnja banka nastaviti s povećanjem kamatnih stopa, što ne ide u prilog tržištima u razvoju jer bi im mogli porasti troškovi zaduživanja i jer bi se kapital mogao početi preusmjeravati s njih na američka tržišta.

A špekulacije o daljnjem povećanju kamata Feda ojačale su jučer nakon što je objavljeno da je u rujnu broj zaposlenih u privatnom sektoru SAD-a porastao za 230.000, najviše od veljače, dok je istodobno aktivnost u američkom uslužnom sektoru dosegnula najvišu razinu u 21 godinu.

Ti podaci ukazuju na nastavak snažnog rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, pa se očekuje da će Fed povećavati kamate kako bi spriječio pregrijavanje gospodarstva i jačanje inflacije.

Trgovci na tržištu novca procjenjuju da izgledi da će Fed u prosincu ponovno povećati kamate iznose gotovo 80 posto. Od početka godine Fed je u tri navrata povećao kamatne stope za po 0,25 postotnih bodova, a za toliko bi cijena novca mogla biti podignuta i u prosincu.

„Pokazuje se da u globalnom gospodarstvu trenutno američko snažno raste, dok u većini ostalih gospodarstava rast usporava ili stagnira. A Fedovo povećanje kamata kako bi spriječio pregrijavanje gospodarstva smanjuje opcije drugih zemalja u kojima se financijski uvjeti zaoštravaju, a trgovinske tenzije intenziviraju", kaže Kevin Logan, ekonomist u banci HSBC.

Ulagači na tržištu kapitala donedavno su se nadali da je ciklus povećanja kamata u SAD-u pri kraju, no Fed je prošloga tjedna signalizirao da bi, osim u prosincu, kamate mogao povećati još u tri navrata u idućoj godini, a potom još jednom na početku 2020.

Zbog toga rastu prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice, pa su jutros dosegnuli 3,18 posto, najvišu razinu u više od sedam godina, dok su prinosi na dvogodišnje obveznice dosegnuli najviše razine u više od deset godina.

Dolar jača, cijene nafte rastu

Ulagači se plaše da bi zaoštravanje monetarne politike moglo biti previše agresivno, što ne odgovara tržištima kapitala.

Predsjednik Feda Jerome Powell poručio je ovih dana da su gospodarski izgledi „izuzetno pozitivni" i da bi kamate mogle porasti iznad ′neutralne′ razine, između 2,5 i 3 posto, koja označava da monetarne politika nije ni poticajna ni restriktivna.

A kako se očekuje nastavak povećanja kamata u SAD-u, na valutnim tržištima dolar jača. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo je jutros 96,08 bodova, najvišu razinu u šest tjedana, dok je jučer u ovo doba iznosio 95,31 bod.

Pritom je cijena dolara u odnosu na japansku valutu skočila s jučerašnjih 113,65 na 114,55 jena, najvišu razinu u 11 mjeseci.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je tečaj eura skliznuo na 1,1470 dolara, novu najnižu razinu u šest tjedana, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,1585 dolara.

A cijene se nafte stabilno kreću na najvišim razinama u četiri godine jer se očekuje da će zbog američkih sankcija pasti proizvodnja i izvoz ′crnog zlata′ iz Irana, što bi trebalo podržavati cijene.

Na londonskom se tržištu cijena barela jutros kreće oko 86,10 dolara, nedaleko najviše razine od studenoga 2014. godine, dok je jučer u ovo doba iznosila 84,85 dolara.