Na azijskim burzama su u srijedu cijene dionica nastavile kliziti drugi dan zaredom jer zbog niskih cijena nafte i novih naznaka usporavanja rasta kineskog gospodarstva ulagači nisu skloni rizičnim investicijama.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 1 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Hong Kongu i Australiji pale između 0,2 i 0,5 posto.

Burzovni indeksi u Južnoj Koreji i Šangaju ojačali su blagih 0,2 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,2 posto, skliznuvši na novu najnižu razinu u tri tjedna.

Na azijskim se burzama trguje oprezno jer su jučer na Wall Streetu cijene dionica pale drugi dan zaredom. Bila je to posljedica daljnjeg pada cijena nafte jer najveći svjetski proizvođači nafte kane zadržati visoku razinu proizvodnje, unatoč niskim cijenama i slabosti potražnje.

Jučer je cijena nafte na američkom tržištu skliznula ispod 37, a na londonskom tržištu ispod 40 dolara po barelu, po prvi puta od recesijske 2009. godine.

"Pad cijena posljedica je mogućeg povećanja proizvodnje članica OPEC-a, a i Iran bi se uskoro, nakon ukidanja sankcija, mogao vratiti na tržišta. S druge strane, potražnja ne izgleda snažna zbog rizika od slabljenja gospodarstava", kaže Shuji Shirota, strateg u tvrtki HSBC Securities.

Ipak, jutros su se cijene nafte ponešto oporavile, pa su na londonskom tržištu porasle 1,2 posto, na 40,70 dolara po barelu.

No, ne očekuje se značajniji rast cijena nafte, kao ni ostalih sirovina jer se usporava rast kineskog gospodarstva, najvećeg svjetskog potrošača sirovina.

Na to ukazuju i jutros objavljeni podaci o nastavku pada proizvođačkih cijena, što je još jedan signal da mjere kineskih vlasti još nisu dovele do preokreta u trendovima. Potrošačke su cijene, pak, u studenome blago porasle.

Ipak, jutros su u opreznom trgovanju cijene dionica u Šangaju blago porasle jer se ulagači nadaju novim poticajnim mjerama vlasti.

Na tržištima vlada oprez i zbog toga što se polovicom prosinca očekuje prvo povećanje ključnih kamata Feda još od 2006. godine. Premda američka središnja banka već dulje vrijeme najavljuje povećanje kamata, ulagači su, ipak, zabrinuti. Među ostalim, jer bi povećanje cijene novca moglo negativno utjecati na neke prezadužene zemlje u razvoju.

A na valutnim se tržištima euro i dalje oporavlja zahvaljujući blažim nego što se očekivalo poticajnim mjerama Europske središnje banke (ECB). Prije prošlotjednih odluka ECB-a, tečaj eura kretao se ispod 1,0600 dolara, dok se od kraja prošloga tjedna stabilno održava iznad 1,0800 dolara.

Jutros je, pak, dosegnuo 1,0905 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,0855 dolara.

Američka je valuta oslabila i prema japanskoj, pa je cijena dolara skliznula s jučerašnjih 123,10 na 122,75 jena.